UN upozorava na dramatičan porast nasilja nad ženama i djevojčicama u Gazi
Prema najnovijim izvještajima Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), rat u Pojasu Gaze ostavlja sve teže posljedice po žene i djevojčice, a posebno zabrinjava nagli rast prijavljenih slučajeva nasilja, ranih brakova i prisilnih brakova. Organizacija upozorava da je dugotrajna humanitarna katastrofa stvorila okolnosti u kojima su žene i djevojčice izložene ozbiljnim prijetnjama, dok se društvena i porodična sigurnost ubrzano urušava.
U jednom od izvještaja, u kojem su analizirani podaci prikupljeni od 10 organizacija koje djeluju na terenu, navodi se da se rodno zasnovano nasilje u Gazi povećava paralelno s razaranjima, višestrukim raseljavanjima i potpunim slomom svakodnevnog života.
UNFPA posebno ističe da su rani i prisilni brakovi postali mnogo učestaliji u drugom kvartalu ove godine, što se u dokumentu opisuje kao ozbiljna eskalacija problema koji je ionako prisutan u kriznim i ratnim uslovima.
Ujedinjene nacije i rani brak i prisilni brak smatraju oblicima rodno zasnovanog nasilja, jer djevojčicama i djevojkama oduzimaju pravo na sigurno djetinjstvo, obrazovanje i slobodan izbor budućnosti. Prema dostupnim podacima, broj prijavljenih slučajeva takvih brakova porastao je za 123 posto u odnosu na prethodni kvartal. Posebno zabrinjava to što su među pogođenima djevojčice uzrasta od 12 do 17 godina, što pokazuje koliko su najmlađe generacije postale ranjive u ratnoj svakodnevici.
Svjedočenja žena iz kampova za raseljene osobe
Drugi izvještaj UNFPA-a temelji se na svjedočenjima 230 žena koje žive u prenapučenim kampovima za raseljene osobe u gradu Gazi i Khan Younisu. Njihova iskustva otkrivaju koliko su uslovi u privremenim skloništima teški: nedostatak privatnosti, loša higijena, konstantan strah od napada i svakodnevna borba za hranu, vodu i osnovnu sigurnost. U takvim okolnostima, žene i djevojčice često ostaju bez zaštitnih mehanizama koje su ranije imale u svojim domovima i zajednicama.
Izvještaj opisuje i slučajeve kojima su žene svjedočile, uključujući uznemiravanje, verbalne prijetnje i različite oblike zlostavljanja. Kako su mnoge porodice prisiljene živjeti u zajedničkim prostorima, često bez dovoljno odvojenih zona za žene i djecu, raste i osjećaj nesigurnosti. U takvom okruženju, navodi UNFPA, žene i djevojčice mnogo teže prijavljuju nasilje, jer se boje odmazde, osude ili jednostavno ne vjeruju da će dobiti zaštitu.
Predstavnik UNFPA-a za Palestinu Nestor Owomuhangi ističe da su trendovi koje organizacija bilježi zabrinjavajući i duboko potresni. On podsjeća da su tokom protekle tri godine deseci hiljada ljudi ubijeni, da su gradovi i naselja teško uništeni, a stanovništvo je više puta raseljavano.
Prema njegovim riječima, takvi uslovi doveli su do urušavanja društvenih struktura, pa je gotovo svaki segment života pogođen krizom: od škole i zdravstva do porodičnih odnosa i sigurnosti žena.
Glad, siromaštvo i raspad javnih službi produbljuju krizu
Iako su se neke pijace s hranom ponovo otvorile, to ne znači da su se životni uslovi popravili. Naprotiv, mnogi stanovnici Gaze ne mogu sebi priuštiti ni osnovne namirnice, a cijene hrane i ostalih potrepština ostaju nedostižne za većinu porodica. UNFPA upozorava da i dalje vladaju ekstremno siromaštvo i glad, dok humanitarna pomoć ostaje jedini oslonac za ogroman broj ljudi koji su ostali bez stabilnog izvora prihoda i bez doma.
Gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze, koje broji više od dva miliona ljudi, protjerano je iz svojih domova. Većina sada živi u nehigijenskim šatorskim kampovima ili u oštećenim objektima koji ne nude ni minimum dostojanstva, a kamoli sigurnosti. Javne službe uglavnom su prestale funkcionirati, što znači da su pristup vodi, sanitaciji, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju ozbiljno ograničeni.
U takvom sistemskom kolapsu, žene i djevojčice trpe najteže posljedice jer su često prve koje ostaju bez zaštite.
Posebno zabrinjava činjenica da se, uprkos prekidu vatre, izraelski zračni napadi i dalje bilježe, dodatno pojačavajući strah među civilima. Svaki novi napad produbljuje nesigurnost, a porodice koje su već izgubile dom, prihode i društvenu mrežu podrške sve teže pronalaze način da prežive. U takvim okolnostima, odluke porodica često donose očaj, a ne izbor, što je jedan od razloga zašto se udaja maloljetnih djevojčica sve češće predstavlja kao navodna zaštita.
Zašto porodice pribjegavaju ranim brakovima
Prema nalazima UNFPA-a, mnoge porodice u Gazi vjeruju da će udajom kćerki smanjiti njihov rizik od nasilja i sačuvati njihovu čednost u društvu u kojem su društvene norme i dalje izrazito konzervativne. Međutim, takva praksa ne rješava problem, već ga često produbljuje. Umjesto zaštite, rani brakovi djevojčicama uskraćuju obrazovanje, prekidaju njihov razvoj i izlažu ih većem riziku od fizičkog, psihološkog i ekonomskog zlostavljanja.
Prije rata, djevojčice u Gazi su u mnogim segmentima ostvarivale bolje obrazovne rezultate od dječaka na nivoima iznad osnovne škole. To pokazuje da je društvo imalo potencijal za dugoročni napredak, naročito kada je riječ o obrazovanju žena. Danas je, međutim, dugotrajno zatvaranje škola dovelo do toga da je veliki broj djece prekinuo školovanje.
Dok su dječaci često pod pritiskom da pronađu neformalne poslove i pomognu porodicama, djevojčice su istovremeno izložene većim sigurnosnim rizicima, što dodatno sužava njihove životne mogućnosti.
Situaciju dodatno pogoršava činjenica da mnoge porodice žive među nepoznatim ljudima, bez privatnosti i bez mogućnosti da djecu zaštite unutar vlastitog doma. U takvom okruženju žene i djevojčice prijavljuju više slučajeva seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. UNFPA upozorava da je upravo taj osjećaj stalne nesigurnosti jedan od razloga zašto se broj ranih brakova povećava, jer porodice traže bilo kakvo rješenje koje im se čini manje opasnim od svakodnevnog života u raseljenju.
Djevojčice bez roditelja među najranjivijima
Posebno ugrožene su djevojčice koje su tokom rata ostale bez jednog ili oba roditelja. Izvještaj UNFPA-a, zasnovan na istraživanju provedenom krajem 2025. i početkom 2026. godine, pokazuje da su upravo one među najranjivijim grupama u cijelom sistemu raseljavanja i preživljavanja. Bez porodične zaštite, bez stabilnog okruženja i bez pristupa obrazovanju, ove djevojčice često postaju meta različitih oblika iskorištavanja, dok im je mogućnost da same odlučuju o svom životu gotovo potpuno oduzeta.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice ovakve krize neće nestati ni kada prestanu oružani sukobi. Djeca koja danas odrastaju u kampovima, bez škole i sigurnosti, nosit će traume godinama, a mnoge djevojčice će zbog ranih brakova ili nasilja biti trajno izgurane iz obrazovnog i društvenog sistema. Zato UNFPA i druge humanitarne organizacije insistiraju da zaštita žena i djevojčica mora biti sastavni dio svakog budućeg plana za obnovu Gaze, a ne sporedno pitanje.
Upozorenja iz Gaze još jednom pokazuju da rat ne razara samo infrastrukturu, nego i društvo iznutra. Kada se uruše škole, zdravstveni sistem, porodice i sigurnosne mreže, najteži teret pada na one koji su i prije bili najranjiviji. U ovom slučaju, to su žene i djevojčice kojima su rat, raseljavanje i siromaštvo oduzeli pravo na sigurnost, privatnost i planiranje budućnosti.
Upravo zato izvještaji UNFPA-a predstavljaju važan signal međunarodnoj zajednici da humanitarna pomoć mora biti praćena dugoročnom zaštitom, obnovom institucija i stvarnim mjerama protiv nasilja.
