Uvod: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić doživio je u New Yorku seriju neugodnosti koje su, prema analizi politologa Davora Gjenera, rezultirale javnim i diplomatskim porazom. Ono što je izgledalo kao uobičajena posjeta godišnjoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda pretvorilo se u niz događaja koji su ugrozili njegov međunarodni ugled — od izostanka sa glavnog američkog prijema до saznanja o nadolazećim sankcijama. Sve to Gjenero doživljava kao jedan od najsnažnijih vanjskopolitičkih fijaska u nedavnoj istoriji srbijanske diplomatije.
Razrada: Na samom početku boravka u New Yorku Vučić nije dobio poziv za glavnu večeru koju je organizirao američki predsjednik Donald Trump — simboličan previd koji je brzo protumačen kao hladan odgovor Washingtona. Umjesto toga, kako članak navodi, predsjednik Srbije bio je primoran da prisustvuje manje zvaničnim događajima, da jede sendviče i pije pivo, dok je centralna večer ostala bez njegovog prisustva. Taj detalj, piše Gjenero, nije samo lična uvreda već znak ozbiljnog narušenja povjerenja između Beograda i ključnih zapadnih saveznika.
Gjenerova analiza ukazuje na nekoliko ključnih elemenata koji su doprinijeli ovom stanju. Prvi je incident iz maja prethodne godine vezan uz glasanje o Rezoluciji o sjećanju na genocid u Srebrenici — epizoda u kojoj je Vučić, omotan državnom zastavom, javno reagovao tako da su mnogi zapamtili njegovo ponašanje kao kontraproduktivno i spektakularno. Drugi, znatno ozbiljniji događaj, desio se 24. septembra 2023. godine tijekom njegovog leta iz New Yorka: tada je, kako se navodi, njegov bliski saradnik Milan Radoičić pokrenuo oružanu operaciju u selu Banjska na sjeveru Kosova. Prema tekstu, ta akcija je međunarodno odjeknula kao teroristički čin koji je ozbiljno narušio vjerodostojnost Vučićevog režima kod zapadnih partnera — a posljedice se, tvrdi Gjenero, i danas osjećaju.
Dalje, Gjenero ističe kako Vučićevo približavanje Vladimiru Putinu i pokazivanje poslušnosti prema kineskom režimu dodatno komplicira njegov položaj pred administracijama koje se sve više fokusiraju na smanjenje ovisnosti o ruskim energentima. U tom kontekstu, ključna tema su i sankcije najavljene za Naftnu industriju Srbije (NIS) — vijest koju je Vučić, navodno, saznao upravo dok je bio u New Yorku. Gjenero navodi da je jedno od rješenja koje od njega očekuju zapadni saveznici sekvestracija ruskih udjela u NIS-u i preuzimanje državne kontrole nad kompanijom, ali da za tako nešto Vučić, prema analizi, nema političku volju.
U tekstu se takođe navodi niz drugih neuspjelih poteza i neprijatnosti: pokušaj ulaska na republikansku donatorsku proslavu na Floridi, gdje mu je zabranjen ulaz; aparat njegove pratnje koji je navodno pokušao ukloniti predsjednicu Kosova Vjosu Osmani iz zgrade UN; i neodržani sastanak sa američkim ministrom finansija (koji je, prema članku, imao važnijih obaveza). Posebno je spomenuta prisutnost i reakcija evropskih čelnika — primjerice Kaje Kallas — gdje se, kako piše Gjenero, lako očitava prezir i distanca prema Vučiću.
Radi jasnije slike, ključni momenti su:
-
24. septembar 2023. — operacija u Banjskoj povezana s Milanom Radoičićem;
-
maj (prošle godine) — kontroverzno ponašanje Vučića oko Rezolucije o Srebrenici;
-
nedavni boravak u New Yorku — izostanak sa Trumpove večere i saznanje o sankcijama za NIS;
-
neuspjeli pristupi i sporni događaji na marginama okruglih stolova i prijema.
Zaključak: Prema Gjeneru, niz taktičkih promašaja u vanjskoj politici — kombinovanih sa domaćim autoritarnim trendovima i korištenjem paramilitarnih aktera — doveo je do stanja u kojem je Vučić efektivno marginaliziran na nekim ključnim međunarodnim adresama. Umjesto diplomatskog prostora za manevrisanje, on danas stoji pred pritiskom da učini konkretne i politički bolne poteze, poput sekvestracije ruskih udjela u energetici, ako želi povratiti povjerenje zapadnih saveznika. Gjenerova poruka je jasna: to nije samo diplomatski neuspjeh — to je kumulativni rezultat dugoročnih izbora i taktika koje su sada došle na naplatu, dok u unutrašnjoj politici tenzije rastu, a društveni konflikt prerasta u otvoreni obračun sa civilnim društvom.
