Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s ozbiljnim izazovima na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a jedan od ključnih problema jeste spor tempo reformi u borbi protiv korupcije i kriminala. U središtu aktuelnih dešavanja nalazi se Kancelarija evropskog javnog tužioca (EPPO), tijelo koje ima zadatak da štiti finansijske interese Evropske unije, te provodi istrage o zloupotrebi evropskih fondova, prevarama i korupciji.
Uprkos činjenici da je BiH još prije pet godina preuzela obavezu saradnje s EPPO-om, tek je u novembru 2023. potpisan konkretan sporazum o saradnji, što predstavlja znatno kašnjenje. Taj dokument su potpisali Laura Kovesi, glavna tužiteljica EPPO-a, i Milanko Kajganić, glavni tužilac BiH. Cilj sporazuma je intenziviranje pravosudne saradnje, razmjena informacija i zajedničko djelovanje u istragama koje se tiču zloupotrebe sredstava EU.
U ovom trenutku, EPPO vodi tri aktivne istrage povezane s BiH, koje se odnose na sumnje u pronevjeru više desetina miliona eura. Iako detalji o većini predmeta nisu javno dostupni, poznato je da se u jednom slučaju radi o lažnoj deklaraciji biodizela koji je iz Sjedinjenih Američkih Država prijavljen kao da je porijeklom iz BiH. To ukazuje na postojanje kompleksnih prevara koje uključuju međunarodne mreže.
Zašto se BiH toliko sporo priključuje evropskim mehanizmima kontrole? Prema mišljenju stručnjaka, glavni razlog leži u otporu političkih elita, koji se najviše ogleda u oklijevanju da prihvate reforme koje bi otvorile prostor za neovisne i međunarodno nadgledane istrage. Jedan od najčešće spominjanih motiva jeste strah da bi aktivna saradnja s EPPO-om mogla rezultirati hapšenjima visokopozicioniranih funkcionera, kao što se desilo u nekim drugim zemljama EU.
Kako bi se dodatno razumjelo zašto je integracija s EPPO-om toliko važna, važno je napomenuti da:
-
Učešće u EPPO mehanizmima predstavlja uslov za korištenje sredstava iz Plana rasta EU.
-
Budžet koji je bio predviđen za BiH iznosio je oko milijardu eura, ali je smanjen za 10% zbog neblagovremenog slanja reformske agende.
-
Bez saradnje s EPPO-om, evropski fondovi se mogu značajno ograničiti ili čak povući.
Evropska komisija je u više navrata pozivala BiH da uskladi svoje zakonodavstvo i prakse s evropskim normama u oblasti javnih nabavki, transparentnosti i finansijskog upravljanja. Takođe je naglašeno da se mora osigurati da strani investitori imaju pravnu sigurnost, jer bez nje nema zdravog ekonomskog ambijenta ni održivog razvoja.
U brojnim dokumentima EU se ističe da:
-
Investicije moraju biti zaštićene sistemom vladavine prava.
-
Saradnja sa EPPO-om nije samo preporuka, već uslov koji se mora ispuniti da bi zemlja napredovala prema članstvu u EU.
-
Usklađenost s evropskim standardima u oblasti borbe protiv finansijskog kriminala je ključna za otvaranje novih razvojnih fondova.
Tokom samita EU – Zapadni Balkan u Tirani, lideri Unije ponovo su istakli potrebu za jačanjem saradnje sa EPPO-om. U zajedničkoj deklaraciji, zemlje regije su pozvane da:
-
uspostave mehanizme uzajamne pravne pomoći u krivičnim predmetima,
-
ojačaju saradnju s Kancelarijom evropskog javnog tužioca,
-
slijede primjere zemalja koje su već potpisale radne sporazume s EPPO-om.
Međutim, kako ističe Srđan Traljić iz organizacije Transparency International u Banjaluci, realnost u BiH je i dalje daleko od evropskih standarda. On upozorava da postoji veliki institucionalni otpor prema uključivanju EPPO-a u domaće istrage, jer bi to ugrozilo postojeći sistem koji često toleriše ili čak štiti korupciju.
Traljić također primjećuje interesantnu razliku kada je riječ o izvorima sredstava:
-
Kada se koristi evropski novac, postoji niz strogih pravila i nadzora.
-
Kada se koriste kineski ili drugi komercijalni krediti, skoro da ne postoje mehanizmi kontrole, što otvara prostor za netransparentne aranžmane i moguću zloupotrebu sredstava.
EPPO, kao institucija sa sjedištem u Luksemburgu, trenutno vodi preko 2.600 aktivnih istraga širom Evrope, s ukupnom vrijednošću pronevjera koja prelazi 24 milijarde eura. Te brojke jasno pokazuju razmjere problema s kojima se Evropa suočava, ali i ozbiljnost ove institucije u borbi protiv korupcije i finansijskog kriminala.
Sporazum koji je BiH konačno potpisala krajem 2023. može biti prekretnica, ali samo ako se ne ostane na formalnostima. Za stvarne promjene neophodno je:
-
političko opredjeljenje da se zaštite evropski fondovi i javni interes,
-
nezavisno pravosuđe koje će imati kapacitet i hrabrost da djeluje,
-
stalna međunarodna podrška i nadzor, kako bi se osigurala implementacija dogovorenih mehanizama.
U suprotnom, BiH će nastaviti gubiti ne samo evropski novac, već i povjerenje vlastitih građana i međunarodne zajednice.
