Svake godine 29. oktobra obilježava se Svjetski dan moždanog udara, s ciljem da se poveća svijest o ovom ozbiljnom zdravstvenom problemu. Moždani udar, prema podacima, pogađa oko 14,5 miliona ljudi širom svijeta svake godine, a od posljedica umire oko 5,5 miliona ljudi. Posebno zabrinjava činjenica da je sve veći broj mladih pogođen ovim stanjem, što ukazuje na potrebu za širenjem znanja o faktorima rizika i prepoznavanju simptoma.
Moždani udar je poremećaj u dotoku krvi do mozga, što dovodi do nedostatka kisika i hranjivih tvari u mozgu. Posljedice mogu biti vrlo teške i uključuju gubitak sposobnosti za hodanje, poremećaje govora, demenciju, depresiju i povećanu sklonost padovima.
Neurolog Selma Klico objašnjava da uzroci moždanog udara mogu biti brojni: stres, pušenje, dijabetes, poremećaji srčanog ritma i nedostatak fizičke aktivnosti su najčešći faktori rizika. Većina ljudi često nosi neki oblik rizika u sebi, i on se može aktivirati pod utjecajem stresa.
Kako bi se moždani udar prepoznao, dr. Klico naglašava da ljudi često zanemaruju simptome poput trnjenja i slabosti u ruci ili nozi, poremećaje govora, vrtoglavicu, glavobolju i povišen krvni pritisak. Ti manji, prolazni simptomi mogu trajati do 30 minuta, a iako se tijelo brzo oporavi, to ne znači da nema dugoročne opasnosti. Dr. Klico napominje: „To je samo uvod za moždani udar koji se može dogoditi unutar 24 sata.“
Nakon moždanog udara, posljedice često uključuju:
- Oduzetost i gubitak mobilnosti,
- Smetnje govora,
- Demenciju i depresiju,
- Poteškoće u hodu i rizik od padova, što može dovesti do lomova.
Prevencija je ključna u borbi protiv moždanog udara. Nakon kardiovaskularnih bolesti, moždani udar je vodeći uzrok smrtnosti u Federaciji BiH. Ključne preventivne mjere uključuju kontrolu krvnog pritiska, jer smanjenjem povišenog pritiska smanjuje se i rizik od moždanog udara i bolesti srca.
Istraživanja pokazuju da je kod osoba koje prestanu pušiti rizik znatno manji već nakon 2-5 godina. Tjelovježba je također bitna jer pomaže jačanju srca, poboljšanju cirkulacije i održavanju tjelesne težine, što smanjuje rizik od visokog pritiska, začepljenja krvnih žila i dijabetesa.
U zaključku, neurolog savjetuje da, čim primijetite znakove promjena ili simptome, odmah potražite medicinsku pomoć. Također, navodi da boravak na svježem zraku i pravilna rutina mogu oporaviti cirkulaciju i poboljšati ukupno zdravlje prenosi hayat
Čim primijetite bilo koji od ovih simptoma, obratite se ljekaru.
