U Mostaru, 2. decembra 2024. godine, došlo je do tragičnog incidenta u kojem je život 39-godišnje Ines Ž. oduzet uslijed ranjavanja. Pucnjava se desila u stanu, smještenom u neposrednoj blizini Gradske vijećnice, oko 18:40 sati. Žrtva, hitno prevezena u Centar urgentne medicine SKB-a Mostar, nažalost nije preživjela teške povrede koje je zadobila. Unatoč naporima ljekara, Ines je podlegla povredama. Prema preliminarnim informacijama, za ovaj zločin osumnjičen je njen partner Đenan Đozlić (46), koji je navodno pucao na nju.
Policija je ubrzo reagovala, a Đozlić je uhapšen nakon što je pucnjavu prijavio kao samopovređivanje njegove partnerke. Komšije su bile prve koje su obavijestile vlasti, jer su čule svađu među partnerima, što je ukazivalo na potencijalnu opasnost. Iako su tokom istrage ostali detalji nejasni, Đozlić je u međuvremenu dao izjavu u kojoj tvrdi da je Ines, prema njegovim riječima, “sama sebi nanijela povrede”. Međutim, okolnosti koje su dovele do pucnjave i tačni motivi ostaju predmetom istrage, koja je u toku.
Ovaj tragičan slučaj dolazi u vrijeme kada Bosna i Hercegovina suočava s problemom nasilja prema ženama, što se ponovo ističe kroz ovaj incident. Naime, Đozlić nije nepoznat bh. policiji, jer je već 2016. godine bio uključeni u drugi incident. Tada je iz pištolja pucao na svoju suprugu, J.Đ. (38), koja je srećom prošla bez ozbiljnijih povreda. Za taj incident je bio priveden i saslušan, a policija mu je oduzela pištolj CZ, za koji nije imao odgovarajuću dozvolu. Ovaj incident iz prošlosti samo dodaje složenost njegovom karakteru, jer je jasno da je već bio u sukobu sa zakonom.
Pored tih ranijih problema sa zakonom, Đozlić je godinama živio u Danskoj, ali je naknadno protjeran iz zemlje i vraćen u BiH. Takva biografska pozadina dodatno komplikuje situaciju, jer se postavlja pitanje da li su njegovi prethodni postupci na neki način uticali na ponašanje u trenutnoj vezi. Čini se da je Đozlić izuzetno problematičan pojedinac s bogatom kriminalnom prošlošću, a ovaj tragični događaj dodatno ističe ozbiljnost problema nasilja u porodici u BiH.
Dok su se tokom dana pojavili detalji koji se odnose na policijsku istragu, još uvijek nije jasno hoće li biti podignute dodatne optužbe ili će istraga pokazati druge detalje o motivima ovog tragičnog incidenta. Policija i istražni organi trenutno rade na razjašnjavanju svih okolnosti, a očekuje se da će tokom narednih dana biti poznati dodatni podaci o ovom slučaj.
Iako će svaka nova informacija možda razjasniti specifične okolnosti, za sada je jasno da je ovaj događaj još jedno poglavlje u tragičnoj priči nasilja prema ženama, koji se sve više pojavljuje u bh. društvu. Nasilje u porodici, uz često zanemarivanje ili nesposobnost nadležnih institucija da ga spriječe, ostavlja dugoročne posljedice za sve uključene, a žrtve poput Ines Ž. često ostaju bez zaštite. Ovo nasilje jasno ukazuje na potrebu za bržim i efikasnijim pravnim reakcijama, kao i za većom odgovornošću i prevencijom od strane zajednice i institucija.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da nasilje u porodici nije izolirani slučaj, već postaje sve ozbiljniji društveni problem u Bosni i Hercegovini. Prema statistikama, broj prijava za nasilje nad ženama u posljednjim godinama raste, ali se broj osuda i stvarnih kazni često ne povećava u proporcionalnom omjeru. Zakonodavne promjene i mehanizmi zaštite, iako postoje, često nisu dovoljni da se žene zaštite od nasilja, posebno u slučajevima kada su nasilnici već poznati policiji. S obzirom na prošlost Đozlića, koji je već bio u sukobu sa zakonom, postavlja se pitanje kako je moguće da takva osoba bude u mogućnosti ponovo prijetiti svojoj partnerki.
Istraga ovog incidenta mogla bi otvoriti i važna pitanja o efikasnosti sistema zaštite žrtava nasilja. Institucije odgovorne za prevenciju nasilja u porodici moraju raditi na većoj vidljivosti svojih akcija, kao i na efikasnijoj primjeni zakona koji bi spriječio daljnje tragedije poput ove. Oblasti kao što su pravovremeno prepoznavanje rizičnih situacija i osnaživanje sistema socijalne i pravne pomoći mogu biti ključne u smanjenju broja žrtava. Također, obrazovne i informativne kampanje u društvu, usmjerene na prevenciju nasilja i promociju nenasilnih odnosa, mogu značajno doprinijeti smanjenju takvih incidenata. Pristup koji uključuje sve sektore društva – od obrazovnih institucija, preko socijalnih službi, pa do policije – može donijeti promjene koje će donijeti konkretne rezultate u smanjenju nasilja prema ženama.
