Allah, dž.š., ukazao je posebnu počast Muhammedu, s.a.v.s., time što mu je omogućio jedinstvenu nagradu – viđenje i boravak u Džennetu dok je još uvijek živio na ovome svijetu. U vjerodostojnim predajama spominje se da je tokom noćnog putovanja, poznatog kao Isra’, i uzdignuća na najviše nebeske sfere, Mi’radž, Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao priliku vidjeti Džennet i ući u njega.
Opis Dženneta koji je vidio i u kojem je boravio Allahov Poslanik, s.a.v.s., dok je bio na Mi’radžu, fascinantan je. On je rekao: “Zatim sam uveden u Džennet, gdje sam vidio biserne ogrlice i đerdane, a zemlja je bila od miska.” (Buharija). U drugoj predaji dodaje: “Zatim sam uveden u Džennet, gdje sam vidio biserne kupole, a zemlja je bila od miska.” (Buharija).
Iz ovih hadisa zaključuje se da je Džennet na nebesima, odnosno na sedmom nebu, jer ne postoji predaja koja potvrđuje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., napustio sedmo nebo prije ulaska u Džennet. Vjerodostojne predaje govore da je prije ulaska u Džennet bio kod Sidretul-muntehaa, što je na sedmom nebu. U predaji se spominje: “Pa sam doveden do Sidretul-muntehaa. Sidru su prekrivale boje za koje ne znam šta su, a zatim sam uveden u Džennet.”
Iz ovih hadisa možemo zaključiti da je Džennet blizu Sidretul-muntehaa i izgleda da je sastavni dio sedmog neba. Međutim, u Kur’anu se Džennet opisuje kao prostran koliko nebesa i Zemlja, što ukazuje na njegovu veličinu koja prelazi granice sedmog neba.
Dakle, Džennet je ogromna cjelina koja se proteže izvan sedmog neba i širi se kroz beskonačni svemir, čije granice poznaje samo Allah. Moguće je da su vrata Dženneta na sedmom nebu, kroz koja je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ušao.
Džennet u koji je ušao Allahov Poslanik naziva se “Džennetul-me’va” (prebivalište Dženneta), kako se spominje u suri En-Nedžm: “Kod Sidretul-muntehaa, kod kojeg je džennetsko prebivalište.” (En-Nedžm, 13.-14.). Ovo jasno naglašava da je Džennetul-me’va na sedmom nebu ili da je jedan njegov dio tamo.
Pojam Dženneta obuhvata mjesto gdje će vjernici uživati nakon proživljenja na Sudnjem danu, uključujući najmanje četiri Dženneta spomenuta u suri Er-Rahman: “A za onoga koji se stajanja pred Gospodarom svojim bojao, bit će dva perivoja.” (Er-Rahman, 46.) i “Osim ta dva, bit će još dva neznatnija perivoja.” (Er-Rahman, 62.).
Ebu Musa el-Eš’ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., objasnio ove ajete: “To su dva Dženneta sa srebrenim posudama i onim što je u njima i dva Dženneta sa zlatnim posudama i onim što je u njima, a između stanovnika Dženneta i gledanja u njihovog Gospodara je samo zastor veličanstvenosti na Njegovom licu u Edenskom vrtu (Dženneti Adn).” (Buharija i Muslim). Moguće je da se svi ovi Dženneti zajednički nazivaju “Džennetul-me’va”.
Što se tiče osjećaja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prilikom ulaska u Džennet, mi o tome ne znamo mnogo. Možemo samo zamišljati kako se osjećao kada je ušao u Džennet koji je često opisivao svojim ashabima, a sada ga je prvi put vidio svojim očima. Hodajući po džennetskim stazama, po zemlji od miska i obalama rijeka, opisivao je sve te prizore svojim ashabima i svim muslimanima.
Prva stvar koja je privukla pažnju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bila je postojanje “bisernih đerdana i ogrlica” ili “bisernih kupola”, što su bile očaravajuće znamenitosti Dženneta. Ove biserne strukture nisu obični nakit, već veličanstveni ukrasi Dženneta.
Tlo Dženneta, prema opisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., napravljeno je od miska, dajući predivan miris cijelom Džennetu. Ovaj miris je trajni dio džennetskog okruženja, stvarajući rajsku atmosferu za njegove stanovnike.
