Kritika posjete premijera Plenkovića Bosni i Hercegovini

U kontekstu sve prisutnijih političkih tenzija na Balkanu, posjeta premijera Republike Hrvatske Andrej Plenkovića Bosni i Hercegovini (BiH) izazvala je brojne oštre reakcije, naročito od strane Nebojše Vukanovića, zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Vukanović, kao lider Liste za pravdu i red, smatra da su ponašanje i stavovi nekih domaćih političara prema Plenkoviću bili ponižavajući i lišeni elementarnog političkog i nacionalnog dostojanstva.

Granični prijelaz kao simbol političke nadmoćnosti

Jedan od ključnih momenta Vukanovićeve kritike jeste to što je Plenković u Bosnu i Hercegovinu ušao preko novog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška, koji još uvijek nije zvanično otvoren za saobraćaj. Ova odluka hrvatskog premijera, koju je obrazložio željom da se lično uvjeri u završetak infrastrukturnih radova, Vukanović smatra jasnom porukom političke nadmoćnosti. “Ovo nije samo pitanje protokola, već i simboličnog odnosa prema domaćim zvaničnicima koji se postavljaju u podređen položaj”, izjavio je Vukanović, naglašavajući kako ovakvi potezi mogu dodatno pogoršati već napete odnose između zemalja u regionu.

Tužna slika političkog dodvoravanja

Osim toga, Vukanović je izrazio zabrinutost zbog ponašanja domaćih političkih lidera, uključujući Milorada Dodika i Draška Stanivukovića, koji su, prema njegovim riječima, nastojali da se dodvore Plenkoviću.

“Bilo je tužno i neprijatno gledati kako se neki politički akteri utrkuju u pokušajima da impresioniraju premijera Hrvatske”, dodao je Vukanović, ističući kako ovakvi potezi ne doprinose jačanju državnih institucija, već ih dodatno slabe.

Kao ilustrativan primjer naveo je situaciju na Petrićevcu, gdje je Stanivuković pokušao prvi prići Plenkoviću, ignorišući čak i pripadnike zvaničnog obezbjeđenja. Ova scena, prema Vukanoviću, simbolizuje trenutni politički ambijent u BiH, gdje su pojedinci spremni staviti lične ambicije ispred nacionalnog interesa.

Pitanje nacionalnog dostojanstva

Vukanović se osvrnuo i na pitanje nacionalnog dostojanstva, naglašavajući da je potrebno pokazati gostoprimstvo prema stranim zvaničnicima, ali da to ne smije preći granice samopoštovanja. “Nije problem u diplomatskoj pristojnosti, već u pretjeranoj servilnosti koja ostavlja utisak političke podaničnosti”, istakao je.

Ova izjava izaziva širu diskusiju o tome kako se domaći političari odnose prema stranim liderima, a posebnu pažnju skreće na posljedice koje takvo ponašanje može imati na unutrašnju politiku i nacionalni identitet.

U društvu gdje se nacionalno dostojanstvo često dovodi u pitanje, ovakve situacije dodatno kompliciraju odnose unutar BiH i pokreću pitanja o stvarnim motivima političkih aktera.

Otvorena pitanja i neispunjene obaveze

Vukanović je također ukazao na brojne nezadovoljene teme koje se tiču odnosa Hrvatske prema srpskoj zajednici, naglašavajući da su otvorena pitanja poput imovinskih prava, položaja Srba u Hrvatskoj, kao i nedovoljne reakcije na ustaške simbole.

“Tijekom posjete, nijedan domaći zvaničnik nije imao hrabrosti otvoriti ova pitanja pred Plenkovićem”, primijetio je Vukanović, smatrajući to ozbiljnim propustom.

U tom kontekstu, on je pozvao na veće angažiranje političara u rješavanju ovih važnih pitanja koja direktno utiču na život Srba u Hrvatskoj, kao što su prava povratnika ili pitanje obrazovanja na maternjem jeziku.

Ova otvorena pitanja ne samo da utiču na svakodnevni život građana, već i na političku stabilnost regiona.

Političke veze i njihova uloga

Kritiku je Vukanović usmjerio i prema odnosu između Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, i Milorada Dodika. Ova veza, prema njegovom mišljenju, predstavlja snažan politički faktor koji direktno utiče na procese unutar Bosne i Hercegovine.

“Ova bliskost između političkih vođa može imati dalekosežne posljedice po budućnost BiH”, istakao je Vukanović, naglašavajući potrebu za transparentnošću i odgovornošću u političkom djelovanju. Ove veze često su predmet kritika, a mnogi analitičari smatraju da one mogu dovesti do jačanja etnonacionalizma, što dodatno otežava postizanje političkog konsenzusa.

Protokolarne greške i simbolika posjete

Na kraju, Vukanović je ukazao na određene protokolarne propuste tokom posjete, posebno kritizirajući posluženu hranu u vrijeme božićnog posta, što smatra dodatnim pokazateljem neozbiljnosti organizatora. “Ovaj incident ukazuje na nedostatak pažnje prema važnosti običaja i tradicija”, rekao je.

Vukanović je ocijenio da je posjeta Plenkovića, uz Čovića, iskorištena kao prilika za demonstraciju bliskih odnosa između Dodika i Stanivukovića, što, kako on tvrdi, ima političke implikacije uoči predstojećih izbora.

Ovakvi incidenti ne samo da odražavaju nedostatak političke kulture, već i nedostatak poštovanja prema običajima i vjerovanjima građana koji žive u BiH.

Ovo je jedan od mnogih primjera kako se politička retorika i protokoli mogu iskoristiti za ostvarenje određenih ciljeva, a istovremeno ostavljajući po strani ključna pitanja koja se tiču prošlosti i budućnosti naroda u Bosni i Hercegovini. U ovom kompleksnom političkom pejzažu, važno je da se svaka posjeta ili sastanak shvati kao prilika za dijalog, a ne samo kao prilika za protokol. Otvoreni razgovori o problemima i izazovima koji muče društvo mogu doprinijeti stvaranju stabilnijeg i pravednijeg okruženja za sve građane u BiH.