Građani Mostara ponovo su se obratili međunarodnim institucijama, izražavajući duboku zabrinutost zbog, kako tvrde, ozbiljnih kršenja zakona i urbanističkog reda u samom srcu grada. Ovaj put, poruku su adresirali visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, Christianu Schmidtu, a povod je nastavak izgradnje objekta koji je već godinama predmet oštrih polemika – zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru.
Otvoreno pismo koje je uputila Inicijativa građana “Mostarski krug” nosi sa sobom ozbiljne optužbe. Građanski aktivisti iz ove grupe naglašavaju da se radi o nezakonitoj gradnji koja se izvodi bez valjane dokumentacije, mimo postojećih urbanističkih planova i suprotno demokratskim principima koje bi, prema njihovom stavu, međunarodna zajednica morala aktivno štititi.
Prema njihovim navodima, ovo nije prvi put da se obraćaju međunarodnim zvaničnicima. Već su prethodno dva puta uputili upozorenja, tražeći hitnu reakciju zbog nepravilnosti i neusklađenosti s važećim zakonskim okvirima. Ipak, kako ističu, i pored toga što su visokim dužnosnicima dostavljeni konkretni materijali, njihove zabrinutosti su izostale iz javnih izjava visokog predstavnika tokom njegove posjete Mostaru.
U pismu su naveli da posebno zabrinjava izostanak bilo kakvog komentara Schmidta na gradilište HNK-a, iako su, kako tvrde, već tada bile dostupne informacije koje dokazuju da izgradnja objekta nije u skladu s pravilima. Aktivisti naglašavaju da je izgradnja zasnovana na dozvoli iz 1995. godine, koja je navodno poništena 1996. godine od strane tadašnjeg Ureda visokog predstavnika (OHR). Na osnovu toga, iz Mostarskog kruga zaključuju da se radovi izvode potpuno van zakonskih okvira.
Takođe, u pismu se spominju službene osobe koje su, prema navodima Inicijative, dale lažne izjave o zakonitosti projekta. Među imenima se izdvaja gradonačelnik Mostara Mario Kordić i gradski inspektor Marin Musa, za koje Inicijativa tvrdi da su svjesno davali neistinite podatke kako bi gradnja dobila legitimitet u javnosti i pred međunarodnim akterima.
U cilju razrješenja ove situacije, Mostarski krug je iznio konkretne prijedloge i zahtjeve:
-
Formiranje neovisne komisije u koju bi bili uključeni:
-
Inspektori iz Grada Mostara,
-
Predstavnici Hercegovačko-neretvanske županije,
-
Stručnjaci iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
-
-
Ova komisija bi imala zadatak da temeljito istraži sve okolnosti izgradnje objekta HNK-a.
-
Zahtijeva se i:
-
Zaštita zakonodavne i upravne autonomije Grada Mostara od političkih uticaja.
-
Neovisan rad državnih organa, s naglaskom na Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, koje bi trebalo ispitati odgovornost svih uključenih aktera.
-
Ono što se u ovom slučaju posebno ističe jeste širi kontekst problema – pitanje političkog uticaja, zloupotrebe funkcija, kao i duboko narušavanje povjerenja građana u institucije koje bi trebalo da garantuju vladavinu prava. Inicijativa smatra da se u Mostaru sistematski urušavaju temeljni demokratski standardi, dok se predstavnici vlasti priklanjaju interesima pojedinih političkih struktura, zanemarujući interese građana i zakonitost.
Dodatno, prema navodima Inicijative, ovaj slučaj nije izolovan, već predstavlja samo jedan od primjera šireg obrasca institucionalne pasivnosti i političke instrumentalizacije upravnih struktura. Stoga, kako tvrde, odgovornost Schmidta i međunarodne zajednice nije samo da reaguju na tehnička kršenja zakona, već i da aktivno štite demokratski poredak i integritet institucija u Bosni i Hercegovini.
U konačnici, ovo otvoreno pismo odražava duboku frustraciju dijela građana Mostara, koji osjećaju da su izloženi samovolji političkih aktera i zanemareni od strane onih koji bi trebali štititi pravni poredak. Njihova nada je da će se, uz pomoć međunarodne zajednice, zaustaviti ono što smatraju višegodišnjom praksom nelegalne gradnje i političkog uticaja na urbanističke odluke.
Time, poruka koju šalju Christianu Schmidtu nije samo poziv na reakciju u konkretnom slučaju, već i poziv na obnovu povjerenja u institucije koje su, prema njihovom mišljenju, zakazale u zaštiti interesa građana.
Ovaj slučaj iz Mostara, prema stavu članova Inicijative “Mostarski krug”, prevazilazi granice lokalnog urbanističkog konflikta – on postaje ogledalo šireg problema institucionalne neodgovornosti i selektivne primjene zakona u Bosni i Hercegovini. Ako se ovakva pitanja ne adresiraju odlučno i pravovremeno, poruka koja se šalje građanima jeste da se zakoni mogu zaobilaziti bez posljedica, dok međunarodna zajednica nijemo posmatra. Upravo zato, oni pozivaju na principijelnu i konkretnu reakciju, ne samo radi zaštite urbanog prostora Mostara, već i radi očuvanja osnovnih vrijednosti pravne države i jednakosti svih pred zakonom.
