Izvještaj o finansijskom poslovanju institucija Bosne i Hercegovine za 2024. godinu otkrio je zabrinjavajuće podatke o načinu zapošljavanja i angažiranja saradnika putem ugovora o djelu. Umjesto da bude izuzetak, ovaj oblik angažmana postao je pravilo u mnogim državnim organima. Broj vanjskih saradnika često premašuje broj sistematiziranih radnih mjesta, dok se istovremeno bilježe ozbiljna kršenja zakona i nepoštivanje propisa o radu.
Uvod
Uprkos brojnim preporukama Ureda za reviziju institucija BiH, situacija u vezi s ugovorima o djelu u državnim tijelima nije se popravila. Naprotiv, revizori su utvrdili da su mnoge institucije nastavile s praksom angažiranja osoba za stalne poslove putem privremenih ugovora, čime se izbjegava zakonska obaveza o zasnivanju radnog odnosa.
Ovakva praksa, koja traje godinama, dovela je do pravne nesigurnosti, neravnomjernog tretmana zaposlenih i brojnih sudskih sporova, a u nekim slučajevima i do zloupotreba javnih sredstava.
Razrada
Rasprostranjena i problematična praksa
Prema nalazima revizije, veliki broj ugovora o djelu zaključen je za poslove koji su kontinuirani i koji pripadaju redovnim djelatnostima institucija. To znači da se osobe angažuju za iste zadatke koje već obavljaju redovno zaposleni, što predstavlja zaobilaženje zakonskih propisa o radu.
U izvještaju se navodi i da su troškovi za ugovore o djelu često prelazili planirana budžetska sredstva, te da su pojedine institucije naknadno povećavale te izdatke prestrukturiranjem budžeta. Posebno se ističe da su mnoge institucije godinama koristile donatorska sredstva za isplate vanjskih saradnika, čime je izbjegnuta transparentnost u trošenju javnog novca.
Revizori upozoravaju na ozbiljne posljedice takvog pristupa:
-
Broj vanjskih saradnika u nekim institucijama premašuje broj sistematiziranih radnih mjesta;
-
Penzioneri i osobe u stalnom radnom odnosu u drugim institucijama angažiraju se za dodatne poslove;
-
Proces zapošljavanja nije transparentan, a stručna sprema angažovanih često nije u skladu s prirodom posla;
-
Zloupotrebljava se institut ugovora o djelu za poslove koji traju godinama i ne bi smjeli biti predmet takvog angažmana.
Drugim riječima, državne institucije BiH često zapošljavaju penzionere, nestručne osobe i lica zaposlena u drugim državnim tijelima, što predstavlja očito kršenje zakona o radu i etičkih načela javne uprave.
Sudske presude potvrđuju zloupotrebe
Revizija je otkrila i niz sudskih postupaka u kojima su radnici tužili institucije zbog nezakonitog angažmana putem ugovora o djelu. Sud BiH je u više slučajeva presudio da su ti ugovori po svojoj suštini zapravo ugovori o radu, čime su angažiranim osobama priznate sve beneficije koje proizlaze iz radnog odnosa — uključujući uplatu doprinosa za penzijsko osiguranje, naknadu troškova i isplatu zateznih kamata.
Ove presude potvrđuju da je praksa zapošljavanja na “papiru” kao vanjskih saradnika zapravo način da se izbjegnu obaveze poslodavca prema zakonu. To stvara ne samo finansijske gubitke, već i narušava povjerenje građana u javne institucije.
Pokušaji reforme
Tek tokom 2025. godine Ministarstvo pravde BiH, reagirajući na zaključke Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz novembra 2023., pokrenulo je inicijativu za izmjene Zakona o radu u institucijama BiH. Cilj ovih izmjena jeste jasno definisanje:
-
Trajanja ugovora o djelu;
-
Sadržaja i uslova pod kojima se mogu zaključivati;
-
Vrsta poslova koji mogu biti predmet takvih ugovora.
Revizori su istakli da je potrebno hitno reagovati jer ovakvo stanje proizvodi pravne i finansijske rizike koji ugrožavaju stabilnost javnog sektora.
Preporuke revizije su jasne:
-
Vijeće ministara BiH, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija i trezora moraju završiti započete aktivnosti i zakonski urediti ovo pitanje;
-
Ugovori o djelu trebaju se zaključivati samo iznimno, za konkretne i kratkoročne poslove koji nisu sistematizirani;
-
Potrebno je osigurati transparentan postupak angažiranja i javnu kontrolu trošenja budžetskih sredstava;
-
Ministarstvo finansija treba detaljno analizirati zahtjeve budžetskih korisnika i redovno izvještavati o potrošnji po toj osnovi.
Odgovornost institucija
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da su institucije BiH nastavile s ovakvim praksama uprkos godinama upozorenja i preporuka. Očito je da nedostaje efikasan sistem kontrole i sankcija. U mnogim slučajevima, rukovodioci koriste ugovore o djelu kao sredstvo političkog zapošljavanja, nagrađivanja podobnih osoba ili zaobilaženja konkursnih procedura.
Ova zloupotreba ima trostruki negativni efekat:
-
Finansijski – javna sredstva se troše netransparentno;
-
Pravni – stvara se rizik od sudskih presuda i odšteta;
-
Moralni – urušava se povjerenje građana u institucije države.
Zaključak
Izvještaj o reviziji poslovanja institucija BiH za 2024. godinu otkriva duboko ukorijenjene nepravilnosti u zapošljavanju putem ugovora o djelu. Ovaj mehanizam, zamišljen kao privremeno rješenje za specifične zadatke, pretvoren je u alat za zaobilaženje zakona i neformalno zapošljavanje u javnom sektoru.
Dok institucije nastavljaju ignorisati preporuke, broj sudskih sporova raste, a povjerenje građana u državnu administraciju dodatno opada.
Jedino rješenje je zakonska i institucionalna reforma, kojom će se jasno propisati granice korištenja ugovora o djelu i uvesti stroga odgovornost za zloupotrebe.
Ako se ne poduzmu hitne i konkretne mjere, BiH će i dalje svjedočiti praksi u kojoj penzioneri, nestručni radnici i politički podobni pojedinci zauzimaju pozicije u državnim institucijama, dok stručni i kvalifikovani kadrovi ostaju po strani. To je ne samo pravni i ekonomski problem, nego i pitanje moralnog integriteta javne uprave.
