Nedavna odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plate izazvala je velike diskusije među različitim društvenim i ekonomskim akterima. Iako je cilj ove mjere bio poboljšanje životnog standarda radnika, donošenje odluke izazvalo je podijeljene reakcije među poslodavcima, sindikatima i ekonomistima. Ove reakcije analizirali su Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, i Mevludin Bektić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, u nedavnom razgovoru u okviru Klix Studija.
Adnan Smailbegović izrazio je zabrinutost zbog ispohitranosti u donošenju odluke o povećanju minimalne plate na 1.000 KM. On smatra da su odluke o tako značajnim ekonomskim promjenama donesene bez dovoljno detaljnih analiza i konsultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem (ESV), što može imati negativne dugoročne posljedice. Smailbegović upozorava da bi takvi nepromišljeni potezi mogli izazvati ozbiljne ekonomske probleme za privredu u narednim godinama. Prema njegovim riječima, iako ESV nije obavezujuće tijelo, ono ima ključnu ulogu u pružanju stručnih smjernica za donošenje važnih odluka koje se tiču socijalnih pitanja.
Jedan od ključnih prijedloga poslodavaca, koji je ignoriran od strane vlade, bio je da se minimalna plata poveća uz porezno rasterećenje za poslodavce. Smailbegović je predložio uredbu prema kojoj bi 650 KM bilo oporezivo, dok bi ostatak od 350 KM bio neoporeziv, čime bi se smanjili bruto troškovi za poslodavce, ali bi radnici i dalje primali minimalnu platu od 1.000 KM. Prema njegovim riječima, ovakav prijedlog bio bi održiviji za privatni sektor, posebno za manje profitabilne kompanije i sektore sa nižim platama, koji bi bili najviše pogođeni trenutnim povećanjem.
S druge strane, Mevludin Bektić, koji je pozdravio povećanje minimalne plate, ističe da je to važan korak prema zaštiti radničkih prava, ali naglašava da će biti potrebno pronaći održivu strategiju za očuvanje radnih mjesta i privredne stabilnosti. On je ukazao na činjenicu da sindikat već od 2020. godine zagovara povećanje minimalne plate na 750 KM uz dodatke, što bi činilo ukupno 1.000 KM, te ističe da je, iako zakasnio, ovaj potez pozitivan, ali samo ako se iznese uz odgovarajuće mjere za ekonomsko rasterećenje.
Jedan od ključnih izazova koje je Smailbegović iznio u razgovoru je visok nivo doprinosa koji poslodavci moraju plaćati. On je objasnio da poslodavci trenutno izdvaja 41% na bruto platu, što dodatno otežava poslovanje. Konkretno, za radnika koji kući nosi 1.000 KM, poslodavac mora izdvojiti 1.700 KM kako bi pokrio sve obveze uključujući poreze i doprinose. Ovaj visoki udio izdataka u odnosu na neto platu, smatra Smailbegović, nije održiv za mnoge poslodavce, pogotovo u sektoru malih i srednjih preduzeća.
Bektić priznaje da su doprinosi visoki, ali ističe da je povećanje minimalne plate neophodno kako bi se radnici mogli održavati dostojanstveno, pogotovo u uvjetima inflacije. Inflacija i rast cijena već sada predstavljaju veliki problem, a Smailbegović je upozorio da će povećanje minimalne plate pokrenuti inflatornu spiralu koja će povećati troškove života, jer će i cijene osnovnih proizvoda rasti. Prema njegovim riječima, Konzum je već najavio povećanje cijene hljeba za 21%, što je samo jedan od pokazatelja da će povećanje plata dovesti do povećanja troškova za sve, a najviše za radnike.
Bektić se složio da će inflacija biti izazov, ali je naglasio da tržište rada mora rasti kako bi se osigurala održivost takvih mjera. Minimalna plata, prema njegovim riječima, postavlja temelj za povećanje svih plata, a ako ne dođe do njenog povećanja, radnici će ostati pod stalnim ekonomskim pritiskom. On također ističe da je na vladi da balansira između povećanja plata i održivosti privrede, kako bi se izbjegle negativne posljedice za ekonomski sustav.
Konačno, oba sagovornika su se složila da je ključni izazov za vladu u narednom periodu da pronađe održiv model za povećanje plata koji će biti u skladu s fiskalnim reformama i ekonomskim mogućnostima zemlje. Smailbegović je apelirao na vladu da preispita svoju odluku i uključi stručnjake u proces donošenja budućih ekonomskih rješenja, kako bi se našao optimalan model koji bi zadovoljio interese i radnika i poslodavaca.
Ovaj razgovor jasno pokazuje da je za uspješno povećanje minimalnih plata nužno postaviti širu ekonomsku strategiju, koja će se baviti rastekom troškova, inflacijom i održivošću privrede, čime će se osigurati stabilnost u privredi, kao i dostojanstven životni standard radnika.
