Stiglo je proljeće i s njim dolaze prve pripreme za proljetnu sjetvu, ali istovremeno raste i zabrinutost građana širom Bosne i Hercegovine zbog sve češćih najava o povećanju cijena. Umjesto da se mogu posvetiti planiranju godišnjih odmora ili uživanju u blagodatima toplijih dana, mnogi stanovnici sve više razmišljaju o tome kako će preživjeti novi udar na kućni budžet. Očekuju se nova poskupljenja koja će dodatno otežati svakodnevicu, već iscrpljenu godinama ekonomskih izazova.
U samom središtu problema nalazi se kombinacija globalnih i domaćih faktora. Na svjetskoj sceni prisutni su brojni uzroci koji podstiču rast cijena – od ratnih sukoba, preko političkih odluka poput onih administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, pa sve do klimatskih nepogoda koje su poremetile lance snabdijevanja i proizvodnju osnovnih dobara.
Kako se to odražava na Bosnu i Hercegovinu? Prije svega, zemlja u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane i drugih proizvoda, što je čini izrazito ranjivom na svaku promjenu na svjetskom tržištu. Kada cijene rastu vani, neminovno je da se to prelije i na domaće tržište, a građani su ti koji snose posljedice.
Posebno zabrinjava informacija da neće poskupjeti samo osnovne životne namirnice, već i komunalne usluge. Primjer za to je zahtjev KJKP Vodovod i kanalizacija Kantona Sarajevo, koji je zatražio povećanje cijene usluga vodosnabdijevanja za čak 54 posto. To znači da bi se udar na džepove građana desio ne samo u prodavnicama, nego i kroz mjesečne račune za vodu.
U trgovačkom sektoru situacija nije ništa bolja. Nihad Imširović, predstavnik trgovačkog lanca Konzum, upozorava da su poskupljenja neminovna. Prema njegovim riječima:
-
Cijene riže i kafe već su počele da rastu;
-
Marže koje su trgovački lanci imali u prošlim godinama bile su veće, što implicira da su sada pod većim pritiskom;
-
Odluka o tzv. zaključavanju cijena više od 60 artikala bit će revidirana uskoro, a vjerovatno se neće produžiti, jer su se pokazale teško održivim u praksi.
Na pitanje o mogućnosti zadržavanja niske cijene ulja, Imširović nije bio optimističan. Naglasio je da je ostalo još oko mjesec i po do revizije dogovora s resornim ministarstvom, a već sada se nazire nemogućnost da se te cijene zadrže.
Što se tiče konzumnih jaja, i ona će vjerovatno doživjeti poskupljenje, što se, kao i u mnogim drugim slučajevima, pravda inflacijom. No, postavlja se pitanje – koliko je to opravdano?
U toj dilemi oglasili su se i ekonomski stručnjaci. Među njima, Igor Gavran, ekonomski analitičar, jasno ističe da mnogi razlozi koje navode veliki trgovački lanci ne predstavljaju nužno istinu. On navodi tri ključna faktora koji dovode do povećanja cijena:
-
Pregovaračka moć trgovačkih lanaca – oni su u poziciji da diktiraju uslove dobavljačima, pa čak i da ih ucjenjuju za bolju poziciju proizvoda na policama;
-
Vertikalna integracija – mnogi lanci su povezani s proizvodnjom robe, direktno ili preko dugogodišnjih partnerstava, što im omogućava kontrolu cijena i manipulaciju tržištem;
-
Visoke marže – u većini slučajeva, trgovački lanci imaju dovoljno prostora da smanje cijene, ali to ne rade jer im se trenutna situacija čini povoljnom za dodatnu zaradu.
Prema Gavranovim riječima, iako se manji trgovci mogu pravdati okolnostima, veliki lanci takvu strategiju koriste kao alat za povećanje dobiti. Oni nerijetko izbjegavaju realne mjere koje bi ublažile udar na kupce, a država u toj igri, kako tvrdi, uglavnom stoji po strani i ne preduzima potrebne korake da zaštiti potrošače.
Centralna banka BiH je dodatno upozorila da će inflacija potrajati najmanje još dvije godine, a kako se čini, sistemski pristup za njeno ublažavanje još uvijek nije uspostavljen. Rješenja su uglavnom privremena i reaktivna, a građani se sve češće osjećaju kao taoci između neefikasne politike i tržišnih sila koje gledaju samo profit.
Na kraju, ono što bi moglo donijeti bar malo nade je odlučniji angažman nadležnih vlasti. Potrebno je:
-
Ojačati mehanizme kontrole cijena, posebno kada je riječ o osnovnim prehrambenim proizvodima;
-
Povećati podršku domaćoj proizvodnji, čime bi se smanjila zavisnost od uvoza;
-
Transparentnije regulisati rad trgovačkih lanaca, posebno u dijelu koji se odnosi na formiranje cijena i pregovore s dobavljačima.
Bez ovakvih konkretnih koraka, teško je očekivati da će se ekonomska slika za građane BiH uskoro poboljšati. Jer, dok priroda donosi proljeće, tržište – donosi samo nove račune prenosi pressmediabih
