Odluka Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine da poništi još jedan tender za održavanje sistema za monitoring i zakonito presretanje telekomunikacija otvorila je novo poglavlje sumnji, nedoumica i potencijalnog institucionalnog problema koji traje godinama. Iako se na prvi pogled radi o administrativnoj proceduri, u suštini je riječ o izuzetno osjetljivom sigurnosnom pitanju koje direktno utiče na funkcionisanje policijskih i obavještajnih struktura u državi. Sistem koji se koristi za zakonito prisluškivanje postoji već petnaest godina, a od 2024. godine praktično je ostao bez adekvatnog održavanja, što dodatno produbljuje zabrinutost stručne i šire javnosti.
Još krajem septembra istraživački tekst je ukazao na alarmantnu činjenicu da je ovaj tehnološki ključan sistem zastario, tehnički zapušten i institucionalno zapostavljen. Uprkos njegovoj važnosti za borbu protiv kriminala, terorizma i organizovanih prijetnji, nadležne institucije nisu uspjele osigurati kontinuitet održavanja. Najnovija odluka o poništenju tendera samo je potvrdila da problem nije riješen, već dodatno prolongiran.
Ključnu ulogu u cijelom slučaju ima proizvođač postojećeg sistema, izraelska kompanija Cognyte Technologies. Ova firma je Ministarstvo sigurnosti obavijestila da povlači autorizacijsko pismo koje je do tada omogućavalo ovlaštenom partneru u BiH da obavlja poslove održavanja. Upravo ta odluka bila je presudna da se još u jesen 2024. godine obustavi tadašnji postupak javne nabavke. Međutim, umjesto sistemskog rješenja, situacija se nastavila ponavljati, pa je sada poništen i najnoviji tender.
Zvanično obrazloženje Ministarstva sigurnosti BiH navodi da je grupa ponuđača – Telegroup Banja Luka i Page d.o.o. Istočno Sarajevo – diskvalificirana zbog neispunjavanja određenih uslova iz tenderske dokumentacije. Konkretno, kao problem su navedene reference tehničkog osoblja, uključujući traženo znanje i radno iskustvo. Ipak, upravo tu se pojavljuju ozbiljne dileme. U odluci o poništenju nigdje se ne osporavaju reference samih firmi u oblasti presretanja telekomunikacija, što otvara niz dodatnih pitanja o kriterijima i stvarnim razlozima ovakve odluke.
Detaljnija analiza cijelog postupka navodi na zaključak da se odgovornost prebacuje na formalne nedostatke, dok se suštinski problem – nepostojanje validnog i održivog rješenja za održavanje sistema – ostavlja po strani. Ovakav pristup, upozoravaju stručnjaci, može imati dugoročne posljedice po sigurnosni aparat države.
Podsjećanja radi, SIPA je prošle godine bila primorana promijeniti firmu koja nadzire sistem za presretanje komunikacija. Tada je autorizacija dodijeljena firmi Page iz Istočnog Sarajeva, što je izazvalo reakciju kompanije Cognyte Technologies. Upravo ta reakcija dovela je do prethodnog poništenja tendera i pokazala koliko je cijeli sistem zavisan od odluka proizvođača i međunarodnih partnera.
U Bosni i Hercegovini trenutno postoje dva odvojena sistema zakonitog presretanja telekomunikacija (Lawful Interception), i to unutar dvije državne institucije:
-
OSA (Obavještajno-sigurnosna agencija BiH) – koristi zaseban, interni sistem namijenjen isključivo vlastitim potrebama
-
SIPA – upravlja sistemom koji zajednički koriste sve policijske agencije na svim nivoima vlasti
Ova podjela dodatno komplikuje situaciju, jer problemi u SIPA-inom sistemu imaju širi utjecaj na cjelokupan policijski aparat u zemlji. Upravo zato se pitanje održavanja ne može tretirati kao tehnički detalj, već kao strateško sigurnosno pitanje.
U praksi, nastavak ovakvog stanja znači da policijske agencije rade sa sistemom koji je tehnološki zastario, potencijalno nepouzdan i bez kontinuirane tehničke podrške. To otvara prostor za:
-
Smanjenu efikasnost u istragama ozbiljnih krivičnih djela
-
Moguće zloupotrebe ili sigurnosne propuste
-
Gubitak povjerenja međunarodnih partnera u institucionalne kapacitete BiH
Zaključno, poništenje još jednog tendera za održavanje sistema za zakonito presretanje telekomunikacija ne može se posmatrati kao izolovana odluka. Riječ je o simptomu dubljeg problema upravljanja, koordinacije i strateškog planiranja u oblasti sigurnosti. Dok se nadležni fokusiraju na proceduralne manjkavosti, suštinsko pitanje ostaje bez odgovora: kako osigurati funkcionalan, pouzdan i zakonit sistem koji je temelj moderne sigurnosne države. Ukoliko se hitno ne pronađe održivo rješenje, Bosna i Hercegovina rizikuje da jedan od najvažnijih sigurnosnih alata ostane tehnički zapušten i institucionalno nezaštićen.
