Nedžad ef. Grabus preuzeo novu ulogu: poruka jedinstva, kontinuiteta i odgovornosti u Islamskoj zajednici
Novoizabrani reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prof. dr. Nedžad ef. Grabus, u svom prvom obraćanju nakon izbora poslao je poruku koja je u prvom planu imala zahvalnost, dostojanstvo i najavu nastavka kontinuiteta u radu ove institucije.
Njegove riječi nisu bile samo protokolarne, nego i snažno simbolične, jer dolaze u trenutku kada Islamska zajednica ulazi u novo poglavlje svog djelovanja, nakon dugog i stabilnog perioda vođenja pod rukovodstvom Huseina ef. Kavazovića.
Grabus je posebno naglasio da duguje zahvalnost dosadašnjem poglavaru Huseinu ef. Kavazoviću, ističući da je proces izbora protekao u ozračju međusobnog uvažavanja i odgovornosti. Prema njegovim riječima, važno je što je Islamska zajednica još jednom pokazala da zna sačuvati dostojanstvo i institucijalnu zrelost čak i u trenucima kada se bira najvažnija funkcija unutar vjerske hijerarhije.
Takav pristup, kako je poručio, potvrđuje da zajednica može ostati čvrsta, stabilna i usmjerena ka općem dobru.
U svom obraćanju Grabus je naglasio i lični odnos koji je imao s Kavazovićem tokom izbornog procesa, opisavši ga kao bratski i prijateljski. Time je, osim institucionalne zahvale, poslao i poruku o tome kako bi se unutar Islamske zajednice trebalo voditi i rješavati sve važne odluke – uz međusobno poštovanje, bez konflikta i bez narušavanja povjerenja.
Posebno je pohvalio način na koji je Kavazović tokom dva mandata vodio Islamsku zajednicu, ocijenivši to kao hrabro, odlučno i dostojanstveno rukovođenje.
Grabus se zahvalio i predsjedniku Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Edhemu Bičakčiću, kao i svima koji su učestvovali u izboru i organizaciji procesa. Ovakve poruke imaju dodatnu težinu jer dolaze u trenutku kada se od novog poglavara očekuje da nastavi ne samo administrativni kontinuitet, nego i duhovni i društveni uticaj koji Islamska zajednica ima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, dijaspori i široj zajednici muslimana.
Jedna od ključnih poruka iz njegovog prvog javnog istupa bila je ona o mirnoj tranziciji vlasti. Grabus je podsjetio da Islamska zajednica nema mnogo historijskih prilika da bez opterećenja i tenzija prenosi odgovornost s jednog reisu-l-uleme na drugog, ali da je upravo zato svaki takav trenutak izuzetno važan. Kao pozitivan primjer naveo je 2012. godinu, kada je na čelo Islamske zajednice izabran Husein ef.
Kavazović, ističući da će se sličan, dostojanstven proces ponoviti i sada.
Time je novi reisu-l-ulema želio pokazati da Islamska zajednica nije samo vjerska institucija, nego i model za širu društvenu kulturu. U vremenu kada su politički i javni procesi često opterećeni podjelama, njegova poruka o mirnoj tranziciji ima i širi značaj: ona govori o potrebi da se promjene provode bez sukoba, uz poštovanje pravila i uz svijest da institucije moraju biti jače od pojedinaca.
Takav pristup, prema ocjenama mnogih, može biti važan primjer i za druge dijelove društva.
Poruka građanima: Islamska zajednica ostaje faktor dobra u društvu
Obraćajući se građanima Bosne i Hercegovine, ali i svim ljudima koji žive pod okriljem Islamske zajednice izvan granica države, Grabus je poručio da će ova institucija i ubuduće djelovati u interesu svojih članova, ali i društva u cjelini. Njegove riječi da će se Islamska zajednica uvijek boriti za ono što je dobro i biti protiv svega što je štetno, odražavaju kontinuitet jedne šire misije koja prevazilazi isključivo vjerski okvir.
Takva poruka dolazi u važnom trenutku za muslimane u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, dijaspori i iseljeništvu, jer oni Islamsku zajednicu ne doživljavaju samo kao vjersku administraciju, nego i kao važnu duhovnu i identitetsku adresu.
Upravo zato izbor reisu-l-uleme nosi snažnu simboliku: on predstavlja potvrdu zajedništva, ali i očekivanje da će nova uprava umjeti odgovoriti na savremene izazove, uključujući očuvanje vjerskog identiteta, jačanje obrazovanja i brigu o zajednici u različitim društvenim okolnostima.
Grabusov izbor je, prema službenim rezultatima, potvrđen 10. oktobra 2026. godine, kada je izabran za 14. reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Dobio je 230 glasova članova izbornog tijela, što mu je osiguralo uvjerljivu pobjedu u odnosu na druge kandidate. Hafiz prof. dr. Mensur ef. Malkić osvojio je 128 glasova, dok je muftija mostarski dr. Salem ef. Dedović dobio 28 glasova.
Ti rezultati pokazuju da je izbornom tijelu bila važna kombinacija stručnosti, iskustva i povjerenja koje Grabus uživa unutar zajednice.
Novi reisu-l-ulema na čelo Islamske zajednice dolazi nakon 14 godina mandata Huseina ef. Kavazovića, perioda koji je obilježen stabilnošću, javnim autoritetom i snažnom institucionalnom pozicijom Islamske zajednice. Mandat reisu-l-uleme traje sedam godina, uz mogućnost jednog ponovnog izbora, što znači da će Grabus imati dovoljno prostora da oblikuje vlastiti pristup, ali i obavezu da sačuva vrijednosti i praksu koja je prethodno uspostavljena.
U takvom okviru, svaki potez novog poglavara bit će pažljivo posmatran, ne samo unutar vjerske zajednice, nego i u širem javnom prostoru.
Važno je podsjetiti i da izbor reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini nikada nije samo unutrašnje pitanje jedne institucije. On ima društvenu težinu jer Islamska zajednica kroz svoje obrazovne, humanitarne, kulturne i vjerske aktivnosti ostavlja trag u svakodnevnom životu velikog broja ljudi.
Zato su poruke koje je Grabus uputio nakon izbora više od kurtoazije: one su najava načina na koji će nova uprava graditi odnose unutar zajednice, ali i prema državi, društvu i svim građanima.
Ko je Nedžad ef. Grabus i šta njegov izbor znači za budućnost
Nedžad ef. Grabus je ime koje je već dugo prisutno u vjerskom, akademskom i društvenom životu, a njegov izbor za reisu-l-ulemu mnogi vide kao spoj iskustva i kontinuiteta. U javnosti je prepoznat kao osoba koja razumije i institucionalni rad i širi društveni kontekst, što će biti posebno važno u vremenu kada se od Islamske zajednice očekuje da bude snažan oslonac vjernicima, ali i odgovoran sagovornik u društvenim pitanjima.
Njegov novi mandat otvara prostor za nastavak reformi, unapređenje organizacije i dodatno jačanje veza sa zajednicama u domovini i dijaspori.
Upravo zato njegovo prvo obraćanje ima posebnu težinu. Umjesto naglašavanja lične pobjede, Grabus je u prvi plan stavio zajedništvo, zahvalnost i odgovornost. Takav ton može se tumačiti kao poruka da će Islamska zajednica u narednom periodu nastaviti djelovati kao stabilna institucija koja spaja tradiciju i savremene potrebe.
U vremenu kada su povjerenje i institucionalna kultura često narušeni, ovakva vrsta kontinuiteta može imati značajan uticaj na javni život i na osjećaj sigurnosti među vjernicima.
