Zabrinjavajuća Retorika u Bosni i Hercegovini

Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za Alijansu civilizacija (UNAOC), Miguel Ángel Moratinos, nedavno je izrazio duboku zabrinutost zbog izjava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ove izjave, koje sadrže elemente govora mržnje usmjerene protiv Bošnjaka, predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti i miru koji su s mukom izgrađivani u ovoj regiji. Moratinos je naglasio da ovakva vrsta retorike može imati dalekosežne posljedice po društvenu koheziju. Njegova izjava dolazi u trenutku kada je Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa složenom etničkom strukturom, posebno osjetljiva na provokacije koje mogu dodatno podijeliti njene narode.

U svom obraćanju, Moratinos je ukazao na to da se Bosna i Hercegovina nalazi na vrlo osjetljivom terenu, gdje su historijske rane i podjele među različitim etničkim grupama i dalje prisutne. Ove rane su ostatak ratova i sukoba iz 1990-ih godina, koji su ostavili duboke tragove u društvenoj strukturi zemlje. Ove sukobe često prate sjećanja na gubitke, stradanja i nepravedne postupke koji su ostavili trajne ožiljke. Nedavne izjave koje sadrže provokacije dodatno otežavaju proces pomirenja i stvaraju dodatne tenzije, s rizikom od ponovnog otvaranja starih rana. U kontekstu stalnog napretka koji je ostvaren u posljednjim decenijama, ovakva retorika predstavlja ozbiljnu prijetnju daljnjem razvoju i stabilnosti.

Rast Govora Mržnje i Ksenofobije

Prema Moratinosovim riječima, svijet se suočava s uzlaznom putanjom govora mržnje, ksenofobije i podjela temeljenih na identitetu. Ovaj trend nije samo lokalni fenomen; on se može primijetiti i na globalnom nivou. Ovakvo stanje je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da etničke napetosti često vode do ozbiljnih konflikata, što je historijski potvrđeno u mnogim dijelovima svijeta. U Bosni i Hercegovini, gdje su etničke linije još uvijek izražene, važno je da sve strane prepoznaju svoju odgovornost u oblikovanju javnog diskursa. Javne ličnosti, posebno političari, trebaju biti svjesni utjecaja svojih riječi na društvo i raditi na održavanju stabilnosti umjesto promoviranja podjela i mržnje.

Moratinos je istakao da bi komunikacija iz javnih krugova trebala biti usklađena s najvišim standardima međunarodnog prava. To podrazumijeva ne samo poštovanje ljudskog dostojanstva, već i aktivno zalaganje za mir i suživot. U tom kontekstu, osnaživanje međusobnog razumijevanja i izgradnja povjerenja unutar različitih zajednica postaju ključni za prevazilaženje postojećih podjela. Inicijative koje potiču dijalog među zajednicama, kao što su interkulturni programi i radionice, mogu poslužiti kao mostovi koji bi povezali narode i olakšali proces pomirenja.

Posvećenost UNAOC-u

UNAOC je ponovio svoju predanost u borbi protiv govora mržnje u svim njegovim oblicima. Organizacija naglašava važnost suradnje s relevantnim partnerima, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i lokalne zajednice, kako bi se ojačale inicijative koje će doprinijeti preveniranju sukoba i izgradnji dugoročnog mira. Primjeri takvih inicijativa uključuju projekte koji se fokusiraju na obrazovanje o ljudskim pravima, kao i programe koji promiču toleranciju i poštovanje među različitim grupama. U trenutnim izazovima, UNAOC nastavlja raditi na projektima koji pomažu u izgradnji jakih zajednica, gdje se promiču tolerancija i razumijevanje.

U ovom trenutku, kada se suočavamo s tako teškim izazovima, važno je da se svi akteri u Bosni i Hercegovini, uključujući političke lidere, civilno društvo i građane, uključe u aktivnu borbu protiv govora mržnje i promoviraju vrijednosti koje jačaju zajednice. Hrabri koraci ka pomirenju i dijalogu mogu pomoći u izgradnji budućnosti koja je bolja za sve, a ne samo za posebne grupe. Ključno je da svi shvate da je mir i kohezija osnova za prosperitet ove zemlje. U tom smislu, kontinuirana edukacija o važnosti mira, međusobnog poštovanja i suživota treba biti prioritet svih nivoa društva.

Na kraju, poziv na akciju ne bi trebao doći samo od međunarodnih organizacija ili političara; svaki pojedinac nosi odgovornost za oblikovanje budućnosti svoje zajednice. Pristupanjem aktivnostima koje promiču mir, građani mogu biti ključni akteri u procesu izgradnje održivog društva. Samo zajedničkim naporima, uz dijalog i međusobno razumijevanje, možemo se nadati da ćemo prevladati izazove i izgraditi budućnost koja će biti bolja za sve narode Bosne i Hercegovine.