Dizel u BiH pod pritiskom: može li cijena zaista dostići 4 KM po litru?
Na domaćem tržištu goriva ponovo raste zabrinutost, a razlog nije samo lokalne prirode. Globalni skok cijena nafte, uz sve izraženije geopolitičke napetosti, stvara pritisak koji se vrlo brzo može preliti i na benzinske pumpe u Bosni i Hercegovini. Prema aktuelnim procjenama, dizel bi u narednom periodu mogao doći do psihološki važne granice od 4 KM po litru, što bi za mnoge građane značilo novu fazu poskupljenja i dodatno opterećenje kućnih budžeta.
Rast cijena na svjetskim berzama nije došao iznenada. Naftno tržište već neko vrijeme reaguje nervozno na svaku vijest koja se odnosi na Bliski istok, a posebno na odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Kada je riječ o sirovoj nafti, tržište ne prati samo ponudu i potražnju, nego i političku stabilnost, sigurnost transporta i očekivanja investitora.
Upravo zato i najmanji poremećaj u ključnim naftnim rutama može izazvati snažan cjenovni udar širom svijeta, pa tako i na Balkanu.
Posebnu pažnju izaziva situacija u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport nafte. Kroz taj uski plovni put prolazi ogroman dio globalne isporuke energenata, pa svaki incident u tom području odmah izaziva reakciju tržišta. Ako dođe do blokada, prijetnji brodovima ili napada na tankere, posljedice nisu ograničene samo na region Zaljeva.
Takvi događaji mogu poremetiti lance snabdijevanja, povećati troškove osiguranja brodova i potaknuti dodatni rast cijena derivata na međunarodnim burzama.
Nafta Brent je nedavno prešla nivo od 101 dolar po barelu, dok se američki WTI učvrstio iznad 96 dolara. To su vrijednosti koje tržište jasno tumači kao signal neizvjesnosti i mogućeg daljeg rasta. Iako ovakvi skokovi ne znače da će cijena na pumpi u BiH automatski skočiti istim tempom, oni postavljaju okvir u kojem domaći distributeri sve teže zadržavaju postojeće cijene.
U zemlji u kojoj su troškovi uvoza, transporta i oporezivanja već visoki, i relativno mali pomak na svjetskom tržištu može napraviti veliku razliku u maloprodaji.
Prema ekonomskim pravilima, konačna cijena goriva u Bosni i Hercegovini ne zavisi samo od barela nafte. Na nju utiču kurs američkog dolara, troškovi prerade, distribucije, skladištenja, marže trgovaca, ali i akcize i porezi koji su ugrađeni u svaku litru. Zato analitičari često upozoravaju da rast nafte na berzi ne prelazi uvijek direktno na pumpu istog dana.
Ipak, ako se rast održi duže vrijeme, a dodatno ga pojačaju političke tenzije i nesigurnost u transportu, poskupljenje je gotovo neizbježno.
Geopolitičke tenzije kao glavni pokretač poskupljenja
Ovoga puta tržište nije uzdrmano samo ekonomskim pokazateljima, već i vijestima o eskalaciji sukoba. Izvještaji o napadima na brodove, tankerima koji su pogođeni ili uništeni te upozorenjima posadama u blizini strateških luka, stvaraju atmosferu u kojoj investitori traže sigurnost. Kada se naftni sektor nađe u središtu takvog konflikta, cijene reagiraju gotovo trenutno.
Trgovci tada uračunavaju veći rizik isporuke, a taj rizik postaje dio konačne cijene koju na kraju plaća krajnji potrošač.
Upravo zato trenutna situacija djeluje zabrinjavajuće. Ako se sukobi nastave ili dodatno prošire, moguće je da globalno tržište suoči s novim talasom panike. U takvom scenariju ne rastu samo cijene sirove nafte nego i troškovi prijevoza, osiguranja i logistike, što sve zajedno stvara lančanu reakciju. Bosna i Hercegovina, kao uvozno zavisno tržište, posebno je osjetljiva na ovakve poremećaje jer domaća proizvodnja ne može u potpunosti pokriti potrebe privrede i stanovništva.
Za obične građane to znači vrlo konkretne posljedice. Vozači će plaćati više za svaku litru goriva, ali tu priča ne završava. Veći troškovi prevoza automatski se ugrađuju u cijene prehrambenih proizvoda, građevinskog materijala, robe široke potrošnje i usluga dostave. Drugim riječima, poskupljenje dizela ne ostaje samo problem autoprijevoznika i vlasnika vozila, nego se vrlo brzo prelijeva na cijelu ekonomiju.
Ekonomisti zato upozoravaju da je ovo klasičan primjer inflatornog efekta dominacije energenata. Kada energenti poskupe, poskupljuje gotovo sve što zahtijeva transport ili proizvodnju. U zemlji poput Bosne i Hercegovine, gdje su mnoga domaćinstva već opterećena rastom troškova hrane, stanovanja i osnovnih komunalija, novi val poskupljenja goriva mogao bi dodatno smanjiti kupovnu moć stanovništva. To posebno pogađa porodice s nižim primanjima, za koje je svaka marka na mjesečnom nivou itekako važna.
Šta bi značila cijena od 4 KM za bh. tržište?
Granica od 4 KM po litru ima i simboličnu i praktičnu težinu. Simbolično, to je nivo cijene koji većina građana doživljava kao prelazak u zonu ozbiljne krize. Praktično, to znači da bi mnogi vozači morali mijenjati navike, smanjivati vožnju ili tražiti alternativne načine prevoza. Za firme koje svakodnevno koriste vozila, trošak poslovanja dodatno raste, što može dovesti do novih korekcija cijena proizvoda i usluga.
U sektoru transporta, logistike i dostave ovakav rast cijena goriva može izazvati dodatni pritisak na male i srednje kompanije. One često nemaju veliki prostor za apsorpciju troškova, pa su prinuđene povećavati cijene usluga ili smanjivati profitnu maržu. Time se stvara začarani krug: gorivo poskupljuje, troškovi rastu, cijene na tržištu idu gore, a građani osjećaju sve manju kupovnu moć.
Ipak, stručnjaci ističu da će konačan ishod zavisiti od toga koliko će dugo trajati nestabilnost na međunarodnom planu. Ako se situacija brzo smiri, moguće je da se tržište donekle stabilizuje i ublaži rast cijena. Ako, međutim, dođe do novih incidenata, blokada i širenja sukoba, onda bi cijena goriva u BiH zaista mogla dostići nivo koji se do sada smatrao gotovo nezamislivim.
Zato će naredni dani i sedmice biti presudni ne samo za trgovce naftom, nego i za cijelu ekonomsku sliku zemlje.
Za sada je jasno samo jedno: tržište goriva ulazi u novu fazu neizvjesnosti, a Bosna i Hercegovina će, kao i mnogo puta ranije, posljedice globalnih potresa osjetiti i na svojim pumpama. Građanima i privredi preostaje da prate razvoj situacije, jer cijena dizela više nije samo pitanje energenata, nego i širi pokazatelj ekonomske stabilnosti u vremenu kada svjetska politika sve direktnije određuje koliko će koštati svakodnevni život.
