Nova politička poruka iz Beograda: kakve odnose Srbija najavljuje prema Bosni i Hercegovini i regiji?
Ilija Srdanović, kardiolog i profesor na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, čovjek koji je predvodio Studentsku listu do izborne pobjede u Srbiji, u intervjuu za Klix.ba govorio je o temama koje daleko nadilaze unutrašnju politiku jedne države.
Njegove poruke odnosile su se na budućnost regionalnih odnosa, posebno na odnose sa Bosnom i Hercegovinom, ali i na nasljeđe devedesetih godina, odnos prema Republici Srpskoj, pitanje genocida u Srebrenici te politički diskurs Aleksandra Vučića iz perioda raspada bivše Jugoslavije.
U razgovoru je Srdanović pokušao predstaviti novu vlast u Srbiji kao političku strukturu koja želi napraviti otklon od retorike sukoba, pritisaka i ideoloških podjela koje su godinama opterećivale odnose među susjednim državama. Naglasio je da Studentska lista nije građena oko jedne ličnosti, već oko šireg studentskog i društvenog pokreta, te da se politička odgovornost unutar tog pokreta dijeli kolektivno.
Zbog toga je, kako je rekao, svaka čestitka upućena bilo kojem članu liste za njega jednako vrijedna kao da je stigla njemu lično.
Poruka o dobrosusjedstvu: “Nećemo širiti političku mržnju”
Jedna od ključnih tema intervjua bila je buduća vanjska politika Srbije prema Bosni i Hercegovini. Srdanović je insistirao da nova politička garnitura želi graditi dobrosusjedske odnose i da u kampanji nije koristila govor koji bi mogao dodatno narušiti regionalnu stabilnost. Prema njegovim riječima, studentski pokret je nastojao slati poruke mira, saradnje i međusobnog uvažavanja, najprije unutar same Srbije, a zatim i prema susjedima.
Takav stav nije bez značaja u regionalnom kontekstu, jer su odnosi između Srbije i Bosne i Hercegovine često bili obilježeni tenzijama, nejasnim političkim signalima i sporovima oko interpretacije prošlosti. Zato je svaka najava novog pristupa u Beogradu predmet pažnje u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i drugim političkim centrima.
Srdanović je, barem na nivou deklaracije, poručio da nova vlast želi drugačiji ton: bez provokacija, bez prijetnji i bez retorike koja bi ugrožavala saradnju u regionu.
Oštra ocjena Vučićevih poruka iz devedesetih
Velik dio intervjua bio je posvećen Aleksandru Vučiću i njegovim javnim nastupima iz devedesetih godina. Srdanović je bez zadrške rekao da su te izjave sramotne za Srbiju i da predstavljaju jedan od najtamnijih dijelova političkog nasljeđa koje nova vlast želi ostaviti iza sebe. Prema njegovim riječima, političar koji je imao važnu ulogu u javnom životu nije smio koristiti jezik koji je mogao podsticati strah, podjele i regionalne napetosti.
Na posebno pitanje o Vučićevoj izjavi koja se često citira u kontekstu ratne retorike i poruka o “100 muslimana za jednog Srbina”, Srdanović je potvrdio da misli i na to. Takve izjave, kazao je, nisu samo politički neodgovorne nego i duboko uvredljive za svaku civiliziranu sredinu. Istakao je da se riječi jednog lidera ne smiju poistovjećivati sa svim građanima Srbije, ali i da takva retorika ne može ostati bez kritičkog osvrta.
Posebno je naglasio da nova generacija političara ne želi nositi teret govora koji je, kako je rekao, “osramotio i samu državu”.
Odnos prema Dodiku i Republici Srpskoj: saradnja, ali uz drugačije principe
Govoreći o Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj, Srdanović je rekao da nova vlast u Srbiji namjerava nastaviti saradnju s oba entiteta Bosne i Hercegovine, ali da ta saradnja mora biti vođena jasno definisanim principima. Naglasio je da Srbija treba tražiti partnere koji poštuju vladavinu prava, slobodu medija, jednakost građana i institucionalnu odgovornost.
Time je, makar indirektno, poslao poruku da politički odnosi više ne bi trebali biti zasnovani na ličnim savezima i kratkoročnim interesima, nego na ustavnim i demokratskim standardima.
Srdanović je podsjetio da Srbija već ima razvijene posebne odnose s Republikom Srpskom, ali je naveo da ti odnosi ubuduće trebaju biti vođeni “civilizirano” i bez poticanja političke mržnje. U njegovom tumačenju, važno je očuvati institucionalnu komunikaciju sa svim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali bez miješanja u unutrašnje političke procese i bez retorike koja proizvodi nove podjele. Takav pristup, smatra on, treba da bude temelj nove faze regionalne politike Beograda.
Pitanje tjeralice i međunarodnih obaveza
Novinar ga je podsjetio i na situacije u kojima je Milorad Dodik, dok je protiv njega u Bosni i Hercegovini bila raspisana tjeralica, odlazio u Srbiju. Srdanović nije dao direktan odgovor na to kako bi nova vlast postupila u identičnom slučaju, ali je naglasio da je poštovanje zakona i ustavnog poretka temelj njihovog političkog programa. Prema njegovim riječima, suština nije u improvizaciji, nego u dosljednoj primjeni postojećih pravnih akata.
U tom kontekstu, istakao je da su mnogi problemi u odnosima Srbije sa susjedima nastali upravo zato što prethodna politika nije dovoljno poštovala međunarodne obaveze i domaće propise. Srdanović je naveo da će pravni stručnjaci procijeniti da li su potrebne dodatne zakonske promjene, ali da je prvi korak svakako poštivanje onoga što već postoji.
Takva izjava pokazuje pokušaj da se nova vlast predstavi kao institucijski odgovorna i pravno disciplinovana, što je važna poruka u regionu koji je često opterećen selektivnom primjenom pravila.
Srebrenica, rezolucije i odgovornost novih generacija
Posebno osjetljiv dio intervjua odnosio se na genocid u Srebrenici i na rezoluciju Ujedinjenih naroda. Srdanović je rekao da je Studentska lista svjesna međunarodnih rezolucija i deklaracije koju je Skupština Srbije usvojila 2010. godine. Ipak, istakao je da nova vlast ima odgovornost prema mladima koji su podržali studentski pokret, a koji uglavnom pripadaju generacijama rođenim nakon 2000. godine.
Po njegovom mišljenju, ti mladi ljudi nisu sudjelovali u događajima iz devedesetih i ne bi trebali biti opterećeni ličnom krivnjom za ono što se dogodilo prije njihova rođenja.
Ova pozicija otvara šire pitanje kako političke elite u regionu tretiraju historijsko nasljeđe i kolektivnu odgovornost. Srdanović je pokušao napraviti razliku između priznanja sudski utvrđenih činjenica i prenošenja moralnog tereta na nove generacije. Rekao je da se događaji iz prošlosti trebaju prepustiti sudovima, pravnim aktima i historičarima, dok bi današnja politika trebala biti usmjerena na izgradnju funkcionalne države i demokratije.
Na direktno pitanje hoće li nova vlast poštovati sudske odluke o Srebrenici, odgovorio je da Studentska lista nema legitimitet mijenjati presude koje su već donesene.
“Nismo okrenuti prošlosti, nego budućnosti”
Srdanović je više puta ponovio da nova politička generacija u Srbiji želi otvoriti prostor za dijalog, a ne za nove ideološke sukobe. Prema njegovim riječima, o otvorenim historijskim pitanjima trebaju govoriti stručnjaci, dok bi političari morali stvarati okvir u kojem se društvo može razvijati bez stalnog vraćanja na traumatične događaje.
Istakao je da ima prijatelje i kolege u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i drugim državama regiona, te da u tim odnosima ne vidi prepreke za saradnju.
Takav stav može se čitati kao pokušaj redefinisanja regionalnih odnosa na temelju praktične saradnje, a ne simboličkih sukoba. U vremenu kada su javni govori često nabijeni emocijama i ideološkim porukama, insistiranje na razgovoru, pravnoj državi i međusobnom poštovanju dobija dodatnu težinu.
Za mnoge u regionu najvažnije pitanje nije samo ko je pobijedio na izborima, nego kakav će biti politički stil nove vlasti i hoće li zaista doći do promjene u načinu na koji Srbija komunicira sa susjedima.
Kada bi nova vlada mogla biti formirana?
Na kraju razgovora Srdanović je govorio i o tehničkom i institucionalnom aspektu preuzimanja vlasti. Iako je pobjedu Studentske liste opisao kao jedinstven politički događaj, nije želio davati precizna obećanja o tome kada bi mogla biti formirana nova vlada. Objasnio je da sve zavisi od završetka izbornog postupka, rada Republičkog izbornog povjerenstva i zvaničnog proglašenja konačnih rezultata. Tek nakon toga, kako je rekao, “sat počinje kucati”.
Ta opreznost pokazuje da nova politička struktura želi izbjeći preuranjena obećanja i zadržati institucionalni okvir procesa. U političkom životu Srbije, kao i u cijelom regionu, način na koji vlast nastaje često je jednako važan kao i sama pobjeda na izborima.
Zato će naredni period biti ključan za procjenu da li će najavljene poruke o pravnoj državi, saradnji i dobrosusjedstvu ostati samo retorički okvir ili će se pretvoriti u konkretnu politiku prema Bosni i Hercegovini i ostatku regije.
