Njemačka vlada nedavno je donijela odluku o uspostavljanju zračnog mosta za humanitarnu pomoć prema Gazi, s ciljem da se ublaže teške posljedice sukoba i gladi koji pogađaju civilno stanovništvo u tom području. Ova inicijativa predstavljena je nakon održavanja sjednice Vijeća za sigurnost u Berlinu, gdje je kancelar Friedrich Merz istaknuo važnost što bržeg okončanja ljudske patnje, naglašavajući kako je podrška Njemačke usklađena sa zemljama poput Jordan, Francuskom i Velikom Britanijom. Merz se također susreo s jordanskim kraljem Abdulahom II, što dodatno potvrđuje diplomatske napore u rješavanju ove krize.
U uvodu svoje izjave, kancelar Merz jasno je naglasio da iako je riječ o “vrlo maloj pomoći”, ona predstavlja značajan doprinos Njemačke u ovom trenutku. Istaknuo je da žele što prije prekinuti humanitarnu katastrofu, te pohvalio dosadašnje pokušaje dostave pomoći, bilo kroz povratak konvoja ili zračnu dostavu, no upozorio je da ti napori moraju biti ubrzani i intenzivirani.
Jedan od ključnih zahtjeva njemačke vlade odnosi se na Izrael, kojeg Merz poziva da “odmah, sveobuhvatno i trajno poboljša katastrofalnu humanitarnu situaciju u Gazi”. Ova izjava reflektira duboku zabrinutost zbog trenutnih uvjeta života stanovnika Gaze, koji su uslijed sukoba izloženi velikoj patnji i nedostatku osnovnih potrepština.
Međutim, treba napomenuti da je zračno bacanje pomoći koje provodi izraelska vojska naišlo na oštre kritike brojnih humanitarnih organizacija. Organizacija Liječnici bez granica posebno je osudila ovu metodu, ocijenivši je kao neučinkovitu i potencijalno opasnu. Jean Guy Vataux, koordinator za hitne situacije u Gazi iz te organizacije, izjavio je da je “bacanje pomoći iz zraka besmislena inicijativa koja odiše cinizmom”. Dodao je da je dosad putem zračnih dostava stiglo manje od 20 tona pomoći – što je količina koju jedan kamion može prevesti.
Vataux je pojasnio da su svi logistički uvjeti za kopnenu dostavu pomoći ispunjeni – hrana i kamioni su spremni, a ceste prohodne. Problem leži u političkoj odluci izraelskih vlasti koje još uvijek ne dopuštaju sigurnu kopnenu dostavu pomoći. Osim toga, upozorio je na rizike za civile koji su uslijed naređenja o evakuaciji koncentrirani na vrlo malim područjima, što znači da zračne dostave hrane mogu predstavljati opasnost za njihovu sigurnost i zdravlje.
Njemačka je također jasno stavila do znanja da podržava prekid vatre kao nužan korak ka rješenju sukoba, ali uz specifičan uvjet: Hamas mora biti onaj koji prvi otvori put prema miru kroz oslobađanje talaca i odlaganje oružja. Među taocima, nažalost, nalaze se i državljani Njemačke, što dodatno komplicira situaciju.
Kancelar Merz ujedno je upozorio Izrael da ne smije doći do protjerivanja stanovništva Gaze niti do aneksije dijelova Zapadne obale. Na pitanje o mogućem priznanju Palestine, Merz je istaknuo da to trenutno nije tema za Njemačku, već da je priznanje Palestine “jedan od mogućih završnih koraka prema rješenju s dvije države”. Ovakav stav reflektira oprezan diplomatski pristup koji Njemačka zadržava u ovoj kompleksnoj regiji.
Njemačka nastavlja s intenzivnim diplomatskim aktivnostima: ministar vanjskih poslova Johann Wadephul planira uskoro putovati u regiju, a kancelar Merz je najavio da će večeras razgovarati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Također, najavljena je organizacija međunarodne konferencije za obnovu Gaze, čije će vođenje preuzeti ministrica za razvoj Reem Alabali Radovan.
Iako za sada Njemačka ne planira dodatno pooštravanje pritiska na izraelsku vladu, Merz je naglasio da se ta opcija ne isključuje i da Berlina zadržava pravo na buduće mjere. To je važan detalj koji pokazuje da situacija ostaje dinamična i da će diplomatska rješenja biti praćena mogućnošću sankcija ili drugih pritisaka.
Prema istraživanju instituta Forsa, većina njemačke javnosti podupire stroži pritisak na Izrael: čak 74 posto građana smatra da bi takve mjere bile potrebne, dok je 22 posto protiv, a 4 posto ispitanika nije zauzelo stav. Ovaj podatak pokazuje kako je u Njemačkoj snažna društvena želja za aktivnijim angažmanom u smanjenju patnje u Gazi i doprinosu mirovnom procesu.
Ukratko, situacija u Gazi ostaje iznimno složena i osjetljiva. Njemačka kroz svoje diplomatske i humanitarne napore nastoji balansirati između zahtjeva za prestankom sukoba, sigurnosti civila i političkih uvjeta koje postavlja prema sukobljenim stranama. Dok se pokušavaju postići trajni prekidi vatre i poboljšanja na terenu, humanitarne organizacije upozoravaju na neefikasnost trenutnih metoda pomoći i rizike za stanovništvo. Njemačka spremno prati situaciju i spremna je djelovati i na diplomatskom i na političkom planu kako bi se kriza u Gazi ublažila i eventualno riješila.
