U novoj i vrlo napetoj fazi konflikta na Bliskom istoku, Iran i Izrael nastavili su razmjenu zračnih i raketnih udara, dok se svjetska zajednica suočava s mogućim posljedicama američkog napada na iranska nuklearna postrojenja. Cijeli niz dramatičnih događaja izazvao je diplomatsku, vojnu i energetsku uzbunu širom svijeta, dok su pojedine sile otvoreno progovorile o potencijalnoj promjeni režima u Teheranu.
Značajna šteta na nuklearnim objektima
Sjedinjene Američke Države izvele su napad na tri ključne iranske nuklearne lokacije, uključujući podzemni kompleks Fordow, gdje su korišteni “bunker-buster” projektili i Tomahawk rakete. Prema generalu Danu Caineu, ukupno je ispaljeno 75 precizno navođenih projektila, što je izazvalo značajna oštećenja na infrastrukturi duboko ispod tla.
Komercijalni satelitski snimci potvrđuju da su tunelske strukture i centrifuge za obogaćivanje urana uništene ili ozbiljno oštećene. Iako su razmjeri štete još uvijek predmet analize, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je potvrdila da nije zabilježen porast radijacije izvan pogođenih područja. Direktor agencije Rafael Grossi istakao je da se procjene štete u podzemnim zonama nastavljaju.
Prema jednom visokom iranskom izvoru, značajan dio visoko obogaćenog urana iz Fordowa navodno je premješten prije napada, iako to još nije službeno potvrđeno.
Iranski odgovor – ograničen, ali odlučan
Teheran je odgovorio raketnim napadima na Izrael, čime je izazvao ranjavanja i materijalnu štetu u Tel Avivu. Ipak, odgovor nije uključivao napade na američke baze u regiji, niti je došlo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca – vitalnog energetskog koridora kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte.
Iako je iranski parlament dao odobrenje za eventualno zatvaranje tjesnaca, konačnu odluku donosi Vijeće za nacionalnu sigurnost, kojim predsjedava ajatolah Hamnei.
U međuvremenu, cijene nafte su porasle na najviši nivo od siječnja, kao direktan odgovor na rizik prekida protoka sirove nafte kroz Hormuz, što bi imalo globalne ekonomske posljedice.
Mjere opreza SAD-a i politička poruka iz Washingtona
SAD su podigle nivo pripravnosti za svoje trupe stacionirane u Iraku i Siriji, a State Department je izdao globalno upozorenje američkim građanima. General Caine naglasio je da je sigurnost vojnika prioritet, dok američki državni tajnik Marco Rubio apelira na Kinu da spriječi Iran u eventualnoj blokadi Hormuškog tjesnaca, upozorivši da bi takav čin imao “ozbiljne posljedice po cijeli svijet”.
U isto vrijeme, bivši predsjednik Donald Trump dodatno je zapalio tenzije objavom na platformi Truth Social, gdje je implicirao mogućnost promjene režima u Iranu. Iako priznaje da nije “politički korektno” koristiti taj termin, Trump je napisao:
“Ako trenutni režim nije sposoban PONOVO UČINITI IRAN VELIKIM – zašto ne bi došlo do promjene režima? MIGA!”
Ovakva retorika podijelila je američku političku scenu. Dok neki zvaničnici ovu ideju vide kao realnu opciju, drugi, poput potpredsjednika J.D. Vancea i ministra obrane Petta Hegsetha, tvrde da SAD-u nije cilj svrgavanje iranske vlade.
Diplomatska aktivnost i stav međunarodne zajednice
Dok sukobi eskaliraju, diplomacija ne miruje. Očekuje se susret iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija s Vladimirom Putinom u Moskvi. Rusija, iako strateški partner Irana, održava kontakte i s Izraelom, čime balansira između dva suprotstavljena saveznika.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je američke napade, naglašavajući da takvi potezi podriva stabilnost međunarodnog sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Također, upozorili su na rizik širenja konflikta koji bi mogao eskalirati u širi regionalni rat.
Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, Kina, Rusija i Pakistan pozvali su na hitni prekid vatre bez uslova. Generalni sekretar UN-a António Guterres ocijenio je napade na Iran kao “opasan zaokret” i pozvao sve strane na povratak pregovorima o nuklearnom programu prenosi novi.ba
