Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ponovno je izazvao veliku pažnju međunarodne javnosti svojom odlukom da formira radnu grupu koja će raditi na planu za otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Ova vijest dolazi u vrijeme kada su Dodik i drugi politički lideri iz ovog entiteta već pod povećanim nadzorom međunarodnih tijela, a najnovija sankcija koju je izdao američko ministarstvo financija dodatno je izazvala zabrinutost zbog secesionističkih aktivnosti.
Prema informacijama iz američkog Ministarstva financija, posebno iz ureda za kontrolu stranih sredstava (OFAC), radna skupina koju je Dodik formirao ima za cilj razvoj detaljnog plana za otcjepljenje Republike Srpske. Zaduženi za ovu operaciju bili su ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Siniša Karan, i generalni sekretar entiteta, Dalibor Panić. Ovi dužnosnici su ključni akteri u procesu koji se odnosi na eventualnu podjelu BiH. U izvještaju se navodi da su Karan i Panić bili dio šire secesionističke radne grupe, koja je izradila plan za otcjepljenje.
S obzirom na sve što se događa, može se reći da su radnje koje provodi Milorad Dodik ozbiljan izazov za stabilnost Bosne i Hercegovine, a posebno za Dejtonski mirovni sporazum, koji je okosnica političkog dogovora u zemlji. Dodikova strategija uključuje i organizaciju specijalnih događaja, među kojima je posebno značajan Dan Republike Srpske koji bi trebao biti održan 2025. godine. Ovaj datum je posebno označen u planovima Dodika, koji je dao upute i imenovao ključne dužnosnike, uključujući Karana, Panića, Dragičevića, i druge, da podrže i koordiniraju aktivnosti vezane za obilježavanje ovog važnog dana. Svi oni su se obvezali da će slijediti Dodikove upute u organizaciji događanja, unatoč jasnim upozorenjima od strane Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika.
Cilj ovih aktivnosti je očigledno podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je temelj političkog uređenja BiH, a koji se temelji na suverenitetu zemlje i njenoj teritorijalnoj cjelovitosti. Dodik i njegovi suradnici smatraju da bi otcjepljenje Republike Srpske moglo biti korak prema jačanju entitetskih prava, dok mnogi međunarodni analitičari i dužnosnici ističu da bi to imalo ozbiljne posljedice po stabilnost Balkana. Takve izjave i aktivnosti, kao što su planiranje sličnih događaja u organizaciji Dana RS, mogu samo povećati napetost između entiteta i drugih političkih aktera, uključujući međunarodnu zajednicu.
Milorad Dodik je, dakle, postavio temelje za daljnje političke potrese u BiH, što podrazumijeva ne samo politiku otcjepljenja, već i suočavanje sa međunarodnim posljedicama. Iako planovi za otcjepljenje još uvijek nisu u potpunosti jasni, jasno je da će ovakve aktivnosti imati dugoročne posljedice na politički krajolik BiH, a moguće i na međunarodne odnose u regiji.
Ovakve poteze Milorada Dodika već su izazvale zabrinutost među međunarodnim akterima, posebno jer bi njihova realizacija mogla imati destabilizirajući učinak na cijeli region. Dejtonski mirovni sporazum koji je donio mir nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, osigurava određeni balans i teritorijalnu cjelovitost BiH, što Dodikovi potezi direktno ugrožavaju. Međunarodne organizacije, kao što su EU i NATO, pozvale su na poštovanje dejtonskih principa i upozorile na ozbiljne posljedice koje bi mogle nastati uslijed takvih separatističkih težnji. Sve se više postavlja pitanje kako će vlasti u Sarajevu reagirati na takve aktivnosti, a hoće li biti međunarodnog odgovora ako se situacija dodatno pogorša.
Dodikove aktivnosti i najnovije sankcije, međutim, ne dolaze kao potpuno iznenađenje, s obzirom na njegovu dugogodišnju retoriku i stavove prema BiH kao cjelovitoj državi. Dodik je kroz godine insistirao na jačanju entitetskih prava Republike Srpske i često ukazivao na percepciju nejednakosti unutar BiH. Njegove ambicije vezane uz otcjepljenje i dalje nalaze značajnu podršku među deožnicima Republike Srpske, dok su kritike iz drugih dijelova BiH i međunarodne zajednice neprestane. To stvara duboke političke podjele, ne samo među političkim liderima, već i među građanima samih entiteta, jer nisu svi jednako skloni prihvaćanju Dodikovih planova za budućnost.
Kako se situacija bude razvijala, moguće posljedice Dodikovih planova za otcjepljenje ne odnose se samo na političku dinamiku, već i na ekonomsku i društvenu situaciju unutar Republike Srpske i šire. Ako bi se stvarno ostvarili planovi za odvajanje, moglo bi doći do gubitka međunarodne podrške, te ekonomskih sankcija koje bi dodatno pogoršale već ozbiljan financijski problem entiteta. Također, pitanje koje se postavlja je što bi takav politički preokret značio za svakodnevni život građana, s obzirom na činjenicu da bi podjela mogla izazvati nove unutarnje sukobe i narušiti društvenu koheziju. Dodik se očito suočava s velikim izazovima, a njegova daljnja politička strategija mogla bi imati dugoročne i nepredvidive posljedice za cijelu BiH.
