Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, sutra će održati govor pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Očekuje se da će njegovo obraćanje biti u kasnim popodnevnim ili večernjim satima po lokalnom vremenu. Povod za ovo obraćanje je novi izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji sadrži informacije o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Ovaj govor bit će Bećirovićevo treće obraćanje pred Vijećem sigurnosti UN-a u ovoj godini.
S obzirom na ranija iskustva sa Bećirovićevim govorima na međunarodnim događajima, pretpostavlja se da će Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, reagovati brzo i oštro, upućujući niz uvreda i kritika. Dodik i Bećirović odavno su poznati po suprotstavljenim političkim stavovima kada je riječ o prošlosti, sadašnjosti, i budućnosti Bosne i Hercegovine, a ovo obraćanje Bećirovića vjerovatno će ponovno izazvati Dodikov intenzivan odgovor.
Mogući Reakcije Dodika i Njegovih Istomišljenika
Poznato je da Dodik redovno reaguje na međunarodne govore Bećirovića, naročito kad se u njima diskutuje o situaciji u Bosni i Hercegovini. Dodikovo protivljenje međunarodnim institucijama i njihovom uticaju na unutrašnju politiku BiH često je izrazito oštro, pa se i ovog puta očekuje slična reakcija. Izvori predviđaju da će Dodik, nakon Bećirovićevog govora, istupiti s uobičajenom serijom izjava koje će vjerovatno uključivati:
- Kritikovanje Vijeća sigurnosti UN-a i njegovog djelovanja u Bosni i Hercegovini,
- Osporavanje izvještaja visokog predstavnika Schmidta,
- Održavanje stava da je Bećirovićev govor usmjeren protiv interesa Republike Srpske.
Pored Dodika, očekuje se i podrška njegovih bliskih saradnika i političkih saveznika koji se često oglašavaju u sličnim situacijama. Ovi istomišljenici uključuju visoke funkcionere iz Republike Srpske kao što su Željka Cvijanović, Staša Košarac, Nenad Nešić, Nenad Stevandić, Radovan Kovačević i Sanja Vulić. Oni često slijede Dodikovu retoriku i podržavaju njegovu kritiku prema centralnim institucijama BiH, kao i prema međunarodnim tijelima koja djeluju u zemlji.
Dodikove Kritike na Međunarodnu Zajednicu i Visokog Predstavnika
Dodik je u prošlosti bio otvoreno neprijateljski nastrojen prema međunarodnim institucijama, posebno prema Uredu visokog predstavnika (OHR) i njegovoj ulozi u Bosni i Hercegovini. Christian Schmidt, trenutni visoki predstavnik, prema Dodikovim riječima, nema legitimitet da djeluje u Bosni i Hercegovini. Dodik kontinuirano tvrdi da je uloga visokog predstavnika u BiH nametnuta spolja i da podriva suverenitet Republike Srpske. Njegovi istupi o Schmidtu često uključuju tvrdnje o pristrasnosti i stranom uticaju koji, prema Dodiku, nastoje destabilizovati Republiku Srpsku.
S druge strane, Bećirović u svojim govorima često ističe važnost međunarodne zajednice u stabilizaciji situacije u Bosni i Hercegovini. On smatra da je prisustvo visokog predstavnika ključno za očuvanje mira i suvereniteta BiH, a ovaj stav dodatno potiče napetosti između njega i Dodika. Bećirović se zalaže za jačanje države kroz saradnju sa međunarodnim institucijama, što je Dodikova sušta suprotnost.
Izazovi i Posljedice Sučeljavanja Stavova
Ovo kontinuirano sučeljavanje stavova između Bećirovića i Dodika dodatno polarizuje političku scenu u Bosni i Hercegovini. Za međunarodnu zajednicu, Bosna i Hercegovina i dalje predstavlja politički izazov s obzirom na podijeljena mišljenja unutar zemlje i redovno suprotstavljanje ključnih političkih figura poput Dodika i Bećirovića. Mnogi posmatrači smatraju da je, osim unutrašnje nestabilnosti, prijetnja narušavanju integriteta Bosne i Hercegovine dodatno pojačana Dodikovim potezima da umanji ulogu međunarodnih institucija.
Dodikove izjave i reakcije na Bećirovićeva obraćanja dodatno pogoršavaju političku situaciju i otežavaju pomirenje između različitih etničkih grupa u zemlji. Stavovi koje on izražava, često puni tenzija, koriste se kao sredstvo za jačanje podrške među pristalicama njegove politike, dok istovremeno izazivaju kritike iz drugih dijelova BiH i međunarodne zajednice. Ova polarizacija politike u BiH dovodi do:
- Jačanja tenzija među etničkim grupama,
- Slabljenja povjerenja u institucije Bosne i Hercegovine,
- Smanjenja mogućnosti za dijalog i pomirenje.
Zaključak
Sutrašnje obraćanje Denisa Bećirovića pred Vijećem sigurnosti UN-a nesumnjivo će izazvati pažnju javnosti, kako u Bosni i Hercegovini, tako i šire. Dodikova očekivana reakcija i podrška njegovih političkih saveznika dodatno će pojačati tenzije u zemlji. Ova sučeljavanja političkih figura, koje imaju izrazito različite vizije budućnosti Bosne i Hercegovine, ilustriraju duboke unutrašnje podjele koje i dalje dominiraju državnom scenom.
Dok Bećirović podržava prisustvo i angažman međunarodnih institucija u BiH kao ključne za očuvanje stabilnosti, Dodik sve češće osporava njihovu ulogu i legitimitet. U ovom kontekstu, politička polarizacija postaje sve izraženija, dok su rješenja za dugoročno pomirenje i stabilizaciju i dalje u sjeni ovih sukoba.
