Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, iznio je oštre kritike na račun ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedina Konakovića, optužujući ga da nije imao pravo uputiti protestnu notu Hrvatskoj zbog izjava predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića. Dodik smatra da je Konaković to uradio isključivo u svoje ime, a ne u ime države Bosne i Hercegovine. Ova izjava izazvala je niz reakcija, a Dodik je dodatno pojasnio svoje stavove na skupu u Nevesinju.
Prema Dodiku, Konaković nije ovlašten da govori u ime svih naroda u Bosni i Hercegovini. „To je mogao učiniti kao predstavnik svoje političke stranke, svog naroda ili lično, ali nikako u ime cijele države,” naglasio je. Prema njegovim riječima, stavovi koje je Konaković iznio u protestnoj noti ne predstavljaju mišljenje ni srpskog ni hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Dodikovo viđenje međunacionalnih odnosa u BiH
Dodik se osvrnuo i na odnose unutar Federacije BiH, posebno na položaj Hrvata u ovom entitetu. Izjavio je da su Hrvati sami izabrali da budu dio zajedničkog entiteta sa Bošnjacima, koje je nazvao muslimanima, i dodao da je to bila njihova odluka. „To što su odlučili da dijele entitet s Bošnjacima, njihov je izbor,” rekao je Dodik, sugerirajući da Srbi nisu dio te odluke niti imaju obavezu da se miješaju u te odnose.
Ova Dodikova izjava dolazi u trenutku kada odnosi između njega i Konakovića postaju sve zategnutiji. Iako je u početku, nakon formiranja vlasti, izgledalo da postoji određena harmonija između lidera, posljednji događaji pokazuju suprotno. Dodik nije propustio priliku da ponovno kritikuje Konakovića, opisujući ga kao političku „epizodu u strukturama vlasti”, čime je jasno dao do znanja da ne vidi ministra kao trajnog i značajnog političkog aktera.
Polemika oko Jandrokovićeve izjave
Cijeli slučaj započeo je nakon što je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, izjavio kako vjeruje da će koncept tri konstitutivna naroda na kraju prevladati, jer u protivnom neće biti ni Bosne i Hercegovine. Ova izjava izazvala je burne reakcije u političkim krugovima BiH, a Konaković je na to reagovao protestnom notom upućenom Hrvatskoj. Međutim, Dodik je ovu reakciju ocijenio kao nelegitimnu, ističući da Konaković nije konsultovao druge političke lidere niti narode unutar BiH prije nego što je poduzeo takav korak.
Dodikov stav prema tročlanom predsjedništvu BiH i konceptu konstitutivnosti jasno odražava njegovu politiku prema državnim institucijama i njihovim predstavnicima. On se dosljedno zalaže za autonomiju entiteta i prava naroda unutar njih, dok često kritikuje centralne vlasti i njihove poteze koje smatra nelegitimnim.
Zaključak: Pogoršanje odnosa i politička budućnost
Ovaj događaj dodatno je produbio razlike između Dodika i Konakovića, ali i naglasio složenost političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine. Dodikove izjave ne samo da ukazuju na njegovo neslaganje s potezima ministra vanjskih poslova, već i na njegovo insistiranje na autonomiji naroda i entiteta unutar države. Istovremeno, Konakovićeve reakcije, iako namijenjene jačanju međunarodne pozicije BiH, nailaze na kritike unutar zemlje.
Ovaj slučaj simbolizuje izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava u pokušaju da uskladi interese svojih naroda i entiteta. Neslaganja poput ovog ukazuju na potrebu za jačim dijalogom i razumijevanjem među političkim liderima kako bi se izbjegla dodatna polarizacija i osigurala stabilnost države.
Ovaj slučaj takođe otvara pitanje o načinu komunikacije i donošenja odluka unutar političkog sistema Bosne i Hercegovine. Neslaganja između političkih lidera, često motivisana različitim etničkim i entitetskim interesima, otežavaju uspostavljanje jedinstvenog državnog stava na međunarodnoj sceni. Odsustvo koordinacije, poput one koju Dodik pripisuje Konakoviću u ovom slučaju, može dodatno narušiti već osjetljive odnose između konstitutivnih naroda i produbiti podjele unutar države. Stoga, ovaj događaj služi kao podsjetnik na potrebu za uspostavljanjem mehanizama koji će omogućiti inkluzivno donošenje odluka i izgradnju povjerenja među ključnim političkim akterima.
Hvala vam na čitanju!
