Izetbegović o formiranju vlasti: Novi politički odnosi, koalicije i poruke nakon izbora
Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović prvi put nakon izbora javno je govorio o procesu formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, i to u trenutku kada politička scena još uvijek traži stabilnu većinu i jasne koalicione dogovore.
Njegove izjave privukle su pažnju jer dolaze u osjetljivom periodu, kada se pregovori između stranaka vode istovremeno na više nivoa, a svaki signal o mogućim partnerstvima ima šire posljedice po ukupne odnose u državi.
Izetbegović se novinarima obratio na mezarju Kovači, gdje je obilježena 23. godišnjica smrti njegovog oca i prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića. Upravo je simbolika tog mjesta dodatno naglasila političku težinu poruka koje je iznio, jer Kovači za mnoge u Bosni i Hercegovini nisu samo memorijalni prostor, nego i mjesto na kojem se često šalju poruke o kontinuitetu državnosti, identiteta i političkog nasljeđa.
Govoreći o postizbornim pregovorima, lider SDA poručio je da se razgovori vode sa akterima koji su, kako je naveo, bili protiv određenih politika aktuelne Trojke. Prema njegovim riječima, cilj je stvaranje nove političke većine koja bi mogla donijeti stabilniji odnos snaga u institucijama vlasti.
Izetbegović je naglasio da je imao više sastanaka, od kojih su neki bili javni, dok su drugi ostali izvan očiju medija, što je uobičajeno u fazi formiranja koalicija kada se politički stavovi usklađuju iza zatvorenih vrata.
“Idemo ka koaliciji stranaka koje su se odupirale onome što je radila Trojka”, poručio je Izetbegović, dodajući da bi normalan odnos političkih stranaka, uz poštovanje izbornih rezultata, snage SDA i njene liderske pozicije, mogao uskoro rezultirati konkretnim dogovorom.
Ova izjava se može čitati i kao pokušaj SDA da se vrati u središte pregovaračkog procesa, nakon perioda u kojem su određene stranke preuzele inicijativu u formiranju vlasti na državnom i entitetskim nivoima.
Posebno je zanimljivo što Izetbegović ne posmatra trenutni politički trenutak samo kroz prizmu SDA, nego i kroz širi okvir odnosa među strankama koje su, prema njegovoj ocjeni, imale negativan ili barem problematičan utjecaj na interese Bosne i Hercegovine. Istakao je da nije ojačala samo SDA, nego i politički subjekti koji su, kako je rekao, radili na štetu države.
Takva interpretacija pokazuje da će naredni mjeseci biti obilježeni pokušajem svakog bloka da dokaže kako upravo on ima legitimitet i kapacitet da vodi procese u zemlji.
Ustav, Dejton i granice političkog popuštanja
U svom obraćanju Izetbegović je posebno naglasio da je Bosna i Hercegovina ustavno definisana Dejtonskim mirovnim sporazumom i da od tog okvira, kako je rekao, nema odstupanja. Time je poslao jasnu poruku da SDA neće prihvatiti rješenja koja bi mijenjala osnovne ustavne postavke države, niti bilo kakve dogovore koji bi, prema njegovom mišljenju, vodili ka slabljenju institucija Bosne i Hercegovine.
Ovakve poruke posebno odjekuju u vremenu kada se raspravlja o raspodjeli nadležnosti, evropskom putu i funkcionisanju zajedničkih organa.
Izetbegović je rekao da se “ne kanimo niti jednog milimetra ustuknuti”, što je fraza kojom je dodatno naglasio spremnost SDA da u pregovorima zadrži tvrd stav po pitanjima koja smatra ključnim za državni interes.
U političkom jeziku Bosne i Hercegovine takve poruke obično znače da će razgovori o vlasti biti vrlo teški, jer se ne pregovara samo o pozicijama i foteljama, nego i o konceptima državnog uređenja, odnosima među narodima i načinu vođenja javnih politika.
On je također podsjetio da ono što je prihvaćeno na postdejtonskom putu treba ostati na snazi, čime je indirektno sugerisao da se ne smiju dovoditi u pitanje institucije i reformski procesi iz prethodnih decenija. Takav stav je važan jer u bosanskohercegovačkom političkom prostoru često postoji napetost između onoga što je normativno propisano Dejtonom i onoga što je kasnije izgrađeno kroz praksu, presude, reforme i međunarodne pritiske.
Razgovori sa Čovićem i moguća relaksacija odnosa
Izetbegović je u obraćanju otkrio i da je u proteklom periodu dva puta razgovarao s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, ocijenivši da ti razgovori idu u dobrom smjeru. Prema njegovim riječima, Čović se u međuvremenu sastajao i s Miloradom Dodikom, što pokazuje da se paralelni politički kanali komunikacije intenzivno koriste kako bi se pronašao model za novu vlast i smirivanje tenzija među ključnim političkim akterima.
Njegova nada u “konačnu relaksaciju odnosa” nije bila ograničena samo na odnose Bošnjaka i Hrvata, već je uključila sve narode i građane u Bosni i Hercegovini. To je važan dio poruke, jer politička stabilnost u zemlji gotovo nikada ne zavisi samo od jednog bilateralnog odnosa, nego od ukupnog raspoloženja među tri konstitutivna naroda, ali i od sposobnosti stranaka da prevaziđu dugogodišnje blokade i nepovjerenje.
U tom kontekstu, Izetbegovićeve riječi se mogu posmatrati i kao pokušaj da se pokaže spremnost za razgovor, ali bez odricanja od osnovnih političkih pozicija SDA. To znači da se pregovori, barem prema njegovom nastupu, neće voditi po principu brzih i lakih kompromisa, nego uz insistiranje na principijelnim stavovima o ustavnom poretku, legitimnom predstavljanju i odnosu prema državnim institucijama.
Šta poruke iz Kovača znače za naredni period
Izjava Bakira Izetbegovića dolazi u trenutku kada Bosna i Hercegovina ulazi u fazu intenzivnih političkih konsultacija, a svaka riječ lidera većih stranaka tumači se kao signal mogućih saveza ili raskola. Njegov nastup na Kovačima imao je i simboličnu i praktičnu dimenziju: s jedne strane, podsjetio je na političko naslijeđe porodice Izetbegović i državotvornu tradiciju SDA, a s druge je najavio da stranka želi aktivno sudjelovati u oblikovanju nove većine.
Za javnost je posebno važna činjenica da se politički odnosi u BiH ne svode samo na to ko će zauzeti određene funkcije, nego i na to kakav će kurs država imati u narednom periodu. Hoće li prevladati pragmatični dogovori, ili će dominirati principijelni politički sukobi, pitanje je koje će određivati i tempo reformi i stabilnost institucija.
U tom smislu, Izetbegovićeve poruke treba posmatrati kao dio šire borbe za politički prostor, ali i kao pokušaj da se vlast formira na način koji će odgovarati dugoročnim interesima SDA.
Bez obzira na to kako će se pregovori završiti, jasno je da će naredni sedmice i mjeseci biti obilježeni intenzivnim razgovorima, međustranačkim kalkulacijama i pokušajima da se uspostavi nova ravnoteža snaga. Izetbegovićevo obraćanje pokazuje da se SDA ne namjerava povući u drugi plan, već želi ostati jedan od ključnih aktera procesa formiranja vlasti, uz snažnu poruku da se ustavni okvir Bosne i Hercegovine neće mijenjati pod pritiskom političkih trgovina.
