Na strateški osjetljivom prostoru jugoistočne Azije, tenzije između Tajvana i Kine postaju sve izraženije. Atmosfera neizvjesnosti i zabrinutosti duboko je prisutna među tajvanskim stanovništvom, naročito nakon što su vlasti počele javno upozoravati da se Peking aktivno priprema za vojnu akciju. Dok se globalne sile poput Sjedinjenih Američkih Država sve više uključuju u situaciju, jasno je da ovaj sukob ima potencijal da preraste u dalekosežnu međunarodnu krizu.
Na otocima Penghu, smještenim oko tridesetak kilometara zapadno od glavnog tajvanskog otoka, nedavno su sprovedene opsežne civilne vježbe. Iako se radilo o simulaciji i niko nije stradao, sama činjenica da su se organizovale takve vježbe pokazuje koliko vlasti ozbiljno shvataju moguću prijetnju iz Kine. Zamjenik ministra vanjskih poslova Tajvana, Wu Chih-chung, jasno je poručio: “Građani više ne smiju biti naivni. Kina se priprema za napad.”
U pozadini tog upozorenja krije se niz konkretnih pokazatelja koji ukazuju na povećanu aktivnost kineskog vojnog aparata. Kineski predsjednik Xi Jinping izdao je naređenje da se vojska spremi za moguću invaziju do 2027. godine, što dodatno pojačava uzbunu u regiji. Istovremeno, Kina sprovodi tzv. “sive taktičke pritiske”, koje uključuju:
-
Redovno prisustvo kineske obalne straže u blizini tajvanskih voda,
-
Neidentifikovane brodove koji često prelaze liniju razgraničenja,
-
Psihološki pritisak na lokalno stanovništvo u pograničnim i priobalnim oblastima.
Tajvanski odgovor na sve agresivniju politiku Pekinga nije izostao. Novi predsjednik Lai Ching-te pokrenuo je niz sigurnosnih reformi kako bi osnažio unutrašnju stabilnost zemlje. Među tim mjerama se nalaze:
-
Uvođenje vojnog sudskog sistema radi efikasnijeg kažnjavanja sigurnosnih prijestupa,
-
Povećan broj hapšenja zbog špijunaže, uključujući domaće građane povezane s vanjskim akterima,
-
Deportacija proruskih influensera, što se tumači kao signal da Tajvan odbacuje strane pokušaje destabilizacije.
Ove mjere dodatno su izazvale bijes Kine, čiji zvaničnici sada Laija nazivaju “parazitom koji priziva uništenje”. Pored retorike, Kina intenzivira vojne vježbe, u kojima testira ne samo standardnu opremu, već i napredne tehnologije kao što su amfibijski mostni sistemi, ključni za eventualnu invaziju.
U međunarodni kontekst sve se više uključuju i Sjedinjene Države, i to na više nivoa. Iako se aktuelna američka administracija trudi da održava veze s Tajvanom, bivši predsjednik Donald Trump izazvao je kontroverze kada je optužio Tajvan za “krađu američke industrije čipova”, istovremeno uvodeći carinu od 32% na uvoz tajvanskih proizvoda. Iako nije eksplicitno naveo hoće li pomoći Tajvanu u slučaju rata, njegov stav budi sumnje u buduću američku podršku.
Uprkos tome, Tajvan i dalje pokušava ojačati odnose s Washingtonom. Jedan od ključnih koraka u tom smjeru je najava kompanije TSMC – najvećeg proizvođača mikročipova na svijetu – da planira investiciju od čak 100 milijardi dolara u američko tržište. Ovaj potez ne samo da predstavlja ekonomski most između dvije zemlje, već i jača međusobnu zavisnost u geopolitičkom kontekstu.
Unutrašnje pripreme Tajvana za odbranu, međutim, nailaze na brojne izazove. Iako su ambicije velike, poput planirane proizvodnje 180.000 dronova godišnje, do aprila 2025. proizvedeno je svega 5% od zacrtanog cilja. Ovaj podatak jasno pokazuje koliko je složeno i teško realizovati takve vojne ciljeve u ograničenom vremenskom okviru.
U tom kontekstu, direktor kompanije Thunder Tiger, Gene Su, izjavio je da je upravo ruska invazija na Ukrajinu poslužila kao ozbiljan alarm za Tajvan, podsjećajući ih koliko se brzo sigurnosna situacija može promijeniti. Ako se ne reaguje na vrijeme, posljedice mogu biti katastrofalne.
Tajvanska vlada i dalje insistira na očuvanju statusa quo, što znači političku nezavisnost bez formalnog proglašenja nezavisnosti. Taj koncept održava mir već gotovo osam decenija, ali u današnjim okolnostima sve više izgleda kao krhka i privremena ravnoteža.
Zaključno, situacija oko Tajvana sve više se oblikuje kao test izdržljivosti međunarodnog poretka. S jedne strane stoji rastuća vojna sila Kine, s druge sve složeniji saveznički odnosi između Tajvana i SAD-a, a između svega toga nalazi se civilno stanovništvo koje pokušava sačuvati mir i sigurnost na ostrvu koje postaje simbol globalnih napetosti. Kako dani prolaze, sve je jasnije da više niko nema luksuz da ostane naivan.
