Aktuelne Geopolitičke Dinamike i Njihov Uticaj na Bosnu i Hercegovinu
Na svjetskoj političkoj sceni trenutno svjedočimo dramatičnim promjenama koje oblikuju međunarodne odnose. U centru tih promjena nalaze se Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici. Ovaj proces analizira doktorant Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Admir Lisica, koji ističe kako aktuelne tenzije i nesuglasice između ovih aktera reflektuju dugotrajne povijesne obrasce. Geopolitičke tenzije između Istoka i Zapada, posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, dodatno kompliciraju situaciju u regionu Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Lisica na nedavnoj sesiji Kruga 99 ukazuje na to da su odnosi između Sjedinjenih Država i Evrope, od Prvog i Drugog svjetskog rata do Hladnog rata, oblikovali dominantnu američku ulogu na globalnoj sceni. On naglašava da je Evropa, i pored svoje ekonomske snage, ostala u velikoj mjeri ovisna o američkoj sigurnosnoj i političkoj podršci. Ova ovisnost se posebno manifestuje kada su u pitanju krizne situacije, poput ruske agresije na Ukrajinu, gdje evropske države pokazuju slabosti u samostalnom odgovoru. U ovom kontekstu, Bosna i Hercegovina se suočava s dodatnim izazovima, jer se preklapanje interesa velikih sila može odraziti na njenu unutrašnju stabilnost.
U svojoj analizi, Lisica navodi konkretne primjere nesrazmjernog odnosa, poput američkog povlačenja iz Protokola iz Kyota i odbijanja podrške Rimskom statutu. Ovi potezi dodatno naglašavaju kako Amerika postavlja agendu, dok Evropa često reagira na način koji ne odražava njene vlastite interese. Lisica također kritikuje administraciju Donalda Trumpa, koja je dodatno destabilizovala odnos između Sjedinjenih Država i Evrope. Ove promjene su učinile evropske države ranjivijima, a Bosna i Hercegovina se našla na raskrsnici između različitih geopolitičkih uticaja, što dodatno otežava njenu poziciju na međunarodnoj sceni.
Lisica ističe da Bosna i Hercegovina još uvijek nije iskoristila sve potencijale međunarodnih foruma, poput Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, gdje se postavljaju pitanja važna za globalni razvoj. Država često ostaje nevidljiva u kontekstu globalne politike, dok regionalni lideri ostvaruju konkretne uspjehe. Na primjer, Hrvatska i Srbija su aktivno koristeći svoje diplomatske potencijale uspjele osigurati značajnije uloge u međunarodnim organizacijama, dok Bosna i Hercegovina često ostaje na marginama. Ovakva situacija je zabrinjavajuća i zahtijeva hitnu reakciju, kako bi se Bosna i Hercegovina ponovno afirmisala kao relevantan čimbenik na globalnoj sceni.
Važna poruka koju je iznio kanadski premijer Mark Carney, o potrebi redefiniranja međunarodnih odnosa, dobiva dodatnu težinu kroz Lisicinu analizu. Carney ukazuje na to da male države poput BiH moraju imati priliku da budu aktivni učesnici u međunarodnim pregovorima, a ne samo pasivni promatrači. U tom kontekstu, Lisica poziva na jačanje unutrašnje stabilnosti, diversifikaciju međunarodnih odnosa i jačanje vlastitih kapaciteta kako bi Bosna i Hercegovina mogla ojačati svoju poziciju na globalnoj sceni. Ovo uključuje jačanje ekonomskih veza sa zemljama članicama EU, ali i razvijanje odnosa s drugim globalnim igračima poput Kine i Turske, čime bi se stvorila šira podrška za stabilnost i prosperitet BiH.
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, Adil Kulenović, također se osvrće na trenutne političke i društvene okolnosti u BiH. On naglašava da je neophodno snažno građansko buđenje i dosljedna odbrana demokratskih principa, posebno u kontekstu rastuće polarizacije i nacionalizma koji se šire regionom. Kulenović ukazuje na ulogu intelektualne zajednice u očuvanju ustavnog poretka i ravnopravnosti građana. On ističe da se BiH suočava s brojnim izazovima, uključujući političke blokade i pritiske na državne institucije, što dodatno otežava napore za održavanje demokratskih standarda.
Kulenović poziva na širu društvenu mobilizaciju kako bi BiH zadržala svoj evropski put. On ističe da će Krug 99 i dalje zagovarati vrijednosti pluralizma, otvorenog dijaloga i građanskog identiteta, suprotstavljajući se svim oblicima retrogradnih politika koje mogu dovesti do podjela i destabilizacije društva. U trenutku kada se suočavamo s intenzivnim političkim pritiscima, ovo je od suštinske važnosti za očuvanje demokratskih standarda. Kulenović poziva građane na aktivno učestvovanje u političkom životu, ističući da svaka pojedinačna akcija može imati značajan uticaj na budućnost države.
Ova analiza ukazuje na to da Bosna i Hercegovina, u vremenu globalnih prekompozicija, ne smije biti pasivna. Umjesto toga, potrebno je aktivno raditi na izgradnji odnosa s različitim međunarodnim akterima. U tom smislu, jačanje unutrašnjih kapaciteta i stabilnosti je ključno za ostvarenje tog cilja. U suštini, Bosna i Hercegovina mora postati proaktivni igrač u međunarodnim odnosima, a ne samo pasivni posmatrač. U tom procesu, od suštinske je važnosti da se građani aktivno angažuju i preuzmu odgovornost za vlastitu budućnost, jer samo tako mogu osigurati prosperitet i stabilnost svoje zemlje.
