Povećanje penzija u Republici Srpskoj: Nova pravila i mjere podrške
Od januara 2024. godine, penzioneri u entitetu Republika Srpska dobit će značajno povećanje svojih penzija od 6,25 posto, što je potvrdio direktor Fonda PIO, Goran Milić. Ova promjena je dio godišnjeg usklađivanja koje se redovno provodi svakog januara, a obuhvata oko 294.000 korisnika. Ovakvo usklađivanje ima za cilj da omogući penzionerima prilagođavanje njihovih primanja sa rastućim troškovima života, posebno u kontekstu sve prisutnije inflacije. Povećanje penzija predstavlja važan korak ka očuvanju životnog standarda penzionera, koji su često suočeni s izazovima kao što su visoki troškovi stanovanja, lijekova i osnovnih životnih namirnica.
Prema podacima iz Ministarstva finansija, isplata penzija za novembar planirana je za ponedjeljak, 8. decembra, a ukupni iznos koji će biti isplaćen dostigneće 168 miliona KM. Ovo je važna informacija za mnoge penzionere koji se oslanjaju na ova primanja, a posebno pred prazničnu sezonu kada su troškovi često veći. Različiti iznos povećanja zavisiće od vrste i visine penzije, što znači da će penzioneri s različitim nivoima primanja doživjeti različite učinke ovog povećanja. Na primjer, penzioneri koji primaju minimalnu penziju osjetit će omjerno veće posljedice ovog povećanja, dok će oni s većim penzijama imati manji relativni dobitak.
Minimalna penzija, koja trenutno iznosi 330 KM, biće povećana za približno 20,6 KM, što znači da će od januara iznositi oko 350,6 KM. Ova promjena je od izuzetnog značaja za mnoge penzionere, jer minimalna penzija često predstavlja jedini izvor prihoda za starije osobe koje nisu u mogućnosti da se zaposle. Za penzije koje su ostvarene s dužim radnim stažem, razlika u povećanju će biti izraženija. Tako će, na primjer, minimalna penzija za one s 40 ili više godina staža, koja je u oktobru bila 656,55 KM, nakon povećanja porasti na otprilike 697 KM. Ove brojke nisu samo statistike; one predstavljaju stvarne promjene u životima ljudi koji su nakon cijelog radnog vijeka zaslužili dostojanstven život.
Osim toga, prosječna penzija za puni radni staž, koja je prema oktobarskim podacima iznosila 981 KM, nakon usklađivanja od 6,25 posto trebala bi preći prag od 1.040 KM. Ove mjere su dio napora vlasti da ublaže posljedice inflacije i povećanih troškova života s kojima se suočavaju mnogi penzioneri. Treba napomenuti da će, pored novembarskih penzija, korisnici primati i decembarsku penziju, što će im olakšati finansijsko planiranje tokom praznika. Praznična sezona često donosi dodatne troškove, kao što su kupovina poklona i pripreme za obiteljske okupljanja, pa je svaka dodatna pomoć dobrodošla.
Vlada Republike Srpske planira ponovo analizirati makroekonomske pokazatelje početkom 2026. godine. Ova analiza će se temeljiti na rastu potrošačkih cijena i prosječne plate, kako bi se donijela odluka o budućim usklađivanjima penzija. Ovaj model se već godinama primjenjuje, a u prethodnih 12 mjeseci došlo je do povećanja penzija u više navrata, uključujući dodatno povećanje penzija u avgustu putem posebne odluke Vlade RS. Kontinuirano praćenje ovih ekonomskih pokazatelja ključno je za održavanje ravnoteže između potreba penzionera i realnosti u budžetu, što može biti izazovno s obzirom na sve veće troškove života.
Iz Fonda PIO ističu da najveći udio u ukupnom broju korisnika čine starosne penzije, koje čine 64,23 posto, zatim porodične penzije sa 23,83 posto, a invalidske penzije sa 11,89 posto. Ove statistike oslikavaju demografske promjene u društvu i ukazuju na potrebu za stalnim prilagođavanjem politika prema potrebama penzionera. Osim povećanja penzija, iz Udruženja penzionera također su stigle prve procjene o potencijalnim povećanjima za narednu godinu, koja bi mogla biti veća od 6,5 posto, ovisno o ekonomskim pokazateljima. Ovakve prognoze stvaraju očekivanja među penzionerima i mogu ih motivirati da se aktivno uključe u rasprave o budućim promjenama u politici penzija.
Predsjednik Udruženja penzionera, Ratko Trifunović, ističe važnost dodatnih mjera i programa za podršku penzionerima. Na nedavnom sastanku sa premijerom RS-a, Save Minićem, razgovarano je o mogućnostima financiranja banjske rehabilitacije za 6.000 korisnika i održavanju tradicionalnog šahovskog prvenstva. Ovakvi programi podrške nisu samo korisni, već i neophodni u kontekstu poboljšanja kvaliteta života penzionera u Republici Srpskoj. Aktivnosti poput banjske rehabilitacije mogu značajno doprinijeti fizičkom i mentalnom zdravlju starijih osoba, dok šahovsko prvenstvo pruža priliku za socijalizaciju i održavanje mentalne oštrine.
U zaključku, redovno povećanje penzija i dodatni programi podrške predstavljaju značajne korake prema poboljšanju položaja penzionera u RS-u. Iako su ovi napori dobrodošli, organizacije penzionera kontinuirano naglašavaju da je potrebno uložiti još veće napore kako bi se osiguralo dostojanstveno životno okruženje za ovu populaciju. S obzirom na izazove s kojima se suočavaju, takve inicijative su ključne za doprinos boljem životnom standardu najstarijih članova društva. Sustavni pristup koji uključuje analizu ekonomskih pokazatelja, kao i programi socijalne podrške, mogu značajno doprinositi poboljšanju kvaliteta života i stvaranju sigurnijeg okruženja za penzionere.
