Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, održanoj zbog eskalirajuće napetosti na Balkanu, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, održao je emotivan govor u kojem je izrazio zabrinutost zbog stavova i politika koje dolaze iz Srbije. Bećirović je posebno kritizirao zaključke sa tzv. Svesrpskog sabora, koje je ocijenio kao prijetnju stabilnosti i sigurnosti regiona. Svojim govorom je izazvao snažnu reakciju srpskog predstavnika u UN-u, koji je njegove optužbe nazvao lažnim i optužio Bećirovića za upotrebu zapaljive retorike. Upravo je ova razmjena mišljenja pokrenula lavinu reakcija i postavila u centar pažnje pitanja povjerenja i saradnje između susjednih država.
U diskusiji koja je uslijedila, Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u, obratio se direktno srpskom predstavniku. Lagumdžija je odbio komentirati napade na predsjedavajućeg Bećirovića, koje je nazvao “brutalnim i neutemeljenim”, ali je iskoristio priliku da odgovori na selektivno pamćenje srpskih zvaničnika kada je u pitanju prošlost. Posebno je istakao selektivnu amneziju Srbije u vezi s genocidom u Srebrenici, naglasivši kako Srbija ima dugu historiju nepoštivanja međunarodnih presuda i odluka, posebno onih koje se odnose na ratne zločine. Prema Lagumdžijinim riječima, ovakav stav dodatno podriva proces pomirenja i stabilizacije u regionu.
Tokom svog govora, Lagumdžija je simbolički podigao Deklaraciju tzv. Svesrpskog sabora, dokument koji je prema njegovim riječima predstavljao ozbiljnu prijetnju za Bosnu i Hercegovinu. On je rekao da ovaj dokument otvoreno zagovara ideje koje vode ka uništavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, čime se, kako je istakao, promovišu ekskluzivne nacionalne teritorije unutar Evrope, što nije u skladu s principima moderne evropske politike. Upozorio je da sadržaj ovog dokumenta predstavlja jasan plan za ostvarenje vizije “Velike Srbije”, čime se dodatno pogoršavaju međuetničke napetosti u Bosni i Hercegovini.
Ambasador BiH je dalje pojasnio da su zaključci sa Svesrpskog sabora usmjereni na podrivanje Dejtonskog sporazuma, koji je u osnovi mirnog suživota u Bosni i Hercegovini. Ovakvi planovi imaju za cilj stvaranje podijeljenih teritorija unutar države, čime bi se omogućilo jačanje nacionalističkih interesa. Ova deklaracija, prema njegovim riječima, predstavlja ne samo prijetnju za BiH, već i za stabilnost cijelog Balkana. Ovakva retorika, koja potiče etničke podjele, vodi u pravcu destabilizacije, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za sve zemlje regiona.
Lagumdžija je u svom obraćanju naglasio da ovakva politička platforma, koja se promovira kroz Deklaraciju, šteti odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije te ugrožava napore koji se ulažu u izgradnju mira na Balkanu. Pozvao je kolege iz Srbije da podijele sadržaj Deklaracije sa svim članovima, kako bi međunarodna zajednica bila svjesna ozbiljnosti situacije. Smatra da bi međunarodni zvaničnici trebali analizirati dokument i procijeniti njegov uticaj na regionalnu stabilnost. Prema njegovim riječima, ignorisanje ovakvih inicijativa može dovesti do neželjenih posljedica, pa je važno da se preventivno djeluje i upozori na moguće konflikte.
U zaključku svog obraćanja, Lagumdžija je još jednom pozvao na poštivanje međunarodnog prava i odredbi Dejtonskog sporazuma, naglasivši važnost očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. On je naglasio da je BiH u više navrata pokazala spremnost na saradnju i dijalog, ali da je potrebno da i susjedne zemlje odgovore na isti način. Prema njegovom mišljenju, održavanje stabilnosti na Balkanu zavisi od poštivanja dogovorenih pravila i izbjegavanja jednostranih poteza koji mogu uzrokovati dodatne napetosti. Lagumdžijin govor predstavlja poziv za međunarodnu zajednicu da aktivno prati dešavanja i osigura da se istorijske greške ne ponove, jer su mir i stabilnost osnovni preduslovi za razvoj i napredak cijelog regiona.
Lagumdžija je takođe naglasio kako je uloga međunarodne zajednice ključna u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Povjerenje među etničkim grupama ne može se izgraditi bez transparentnosti i iskrenog dijaloga, a to podrazumijeva aktivnu ulogu UN-a, kao i drugih relevantnih međunarodnih organizacija. On je istaknuo da bi međunarodni akteri trebali uložiti više truda u podršku institucijama koje promovišu suživot i pomirenje, te da bi se trebale otvoriti platforme za dijalog između različitih etničkih zajednica u BiH.
Ambasador BiH je također sugerisao da bi organizovanje regionalnih konferencija i radnih grupa moglo doprinijeti razvoju zajedničkog razumevanja i poštovanja među različitim narodima u regiji. To bi uključivalo ne samo predstavnike političkih stranaka, već i civilno društvo, akademsku zajednicu i mlade ljude, koji su budućnost Balkana. U tom kontekstu, važnost obrazovanja o prošlim konfliktima i kulturi mira se ne može dovoljno naglasiti. Lagumdžija je na kraju poručio da je saradnja između svih naroda u regionu moguća samo ako se prepoznaju zajednički interesi i ciljevi, kao i kroz izgradnju povjerenja, što je ključno za održavanje trajnog mira i stabilnosti na Balkanu.
Ovim završnim izlaganjem, Lagumdžija je ponovo ukazao na to da se mora raditi na prevazilaženju prošlosti kako bi se stvorila bolja budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine i čitavog Balkana. Samo kroz zajednički rad i iskrenu namjeru možemo osigurati mirnu i prosperitetnu budućnost.
