U proteklim danima grad Dejton bio je domaćin jednog značajnog događaja koji je okupio visoke zvaničnike i ključne međunarodne aktere. Među prisutnima bio je i Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koji je dao detaljan komentar o atmosferi i suštinskim porukama upućenim iz Sjedinjenih Američkih Država, ali i ostalih relevantnih međunarodnih partnera. Njegovi stavovi otkrivaju odlučnost i jasnu poziciju svjetskih sila prema Bosni i Hercegovini, kao i zabrinutost zbog destruktivnih politika koje provodi rukovodstvo entiteta Republika Srpska.
Na samom početku Konaković je istaknuo važnost što je Bosna i Hercegovina bila u fokusu događaja koji se odvijao na marginama Parlamentarne skupštine NATO-a. Organizator tog susreta bio je Mike Turner, poznat kao dugogodišnji prijatelj BiH. Ovaj susret smatra se značajnim jer je pokazao da BiH još uvijek ima snažnu podršku među članicama NATO-a, posebno SAD-a.
Ministar je naglasio da je, iako se fokus svjetskih sila sve više preusmjerava na druge geopolitičke izazove, ipak došlo do jasnog izražavanja podrške američke administracije u vezi sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i ustavnim poretkom BiH. U svim razgovorima, poručeno je da se o tim temama ne može voditi nikakva rasprava – te vrijednosti su za SAD neupitne.
U kontekstu susreta, Konaković je istaknuo kako je imao plodan niz sastanaka, među kojima su se istakli razgovori sa:
-
Markom Rutteom, premijerom Nizozemske,
-
Predstavnicima vlada Francuske i Italije,
-
Karen Pierce, predstavnicom Ujedinjenog Kraljevstva,
-
Četvero kongresmena iz SAD-a,
-
Mickoskim iz Sjeverne Makedonije,
-
Begajem iz Albanije.
Kao što navodi Konaković, iz svih tih sastanaka može se zaključiti da međunarodna zajednica ima sve jasniju sliku o aktuelnim političkim dešavanjima u BiH. Iako su neki pokušali, poput Željke Cvijanović, da odgovornost prebace na međunarodnu zajednicu i Christiana Schmidta, takvi pokušaji nisu naišli na podršku niti razumijevanje.
Posebno zanimljiv segment Konakovićevog izlaganja odnosi se na tzv. njemačko-francuski non-paper. Prema njegovim riječima, ovaj dokument je kreiran unutar njemačke administracije, a potom usklađen s francuskom i distribuiran među članicama EU. On, između ostalog, predviđa jače sankcije i postepeno izolovanje aktera koji podrivaju ustavni poredak, prvenstveno Milorada Dodika i krug ljudi koji ga podržavaju.
Konaković navodi da dokument jasno pravi razliku između onih koji poštuju ustavni okvir i s kojima je moguć dijalog, i onih koji direktno ugrožavaju stabilnost države. Dodik, prema njegovim riječima, više nije relevantan sagovornik u međunarodnim krugovima. To predstavlja presedan, jer EU sada jasno poručuje da sa osobama koje ruše ustavni poredak – ne razgovara.
S druge strane, Evropa se aktivnije uključuje u procese na Zapadnom Balkanu. Prema Konakoviću, taj pristup dodatno jača otkako američka administracija, posebno pod vođstvom Donalda Trumpa, očekuje da Evropa preuzme veću odgovornost za svoj kontinent. Takav trend je već vidljiv u sve intenzivnijem angažmanu pojedinih evropskih zemalja u vezi sa situacijom u BiH.
Konaković je istaknuo da se i Srbija našla pod pritiskom, jer se očekuje da utiče na Dodika. Međutim, pitanje je da li je to uopće moguće, s obzirom na to da je Dodik, kako kaže Konaković, “prešao Rubikon”. On pokušava zavarati svoje pristalice predstavljajući da još uvijek ima međunarodnu podršku, iako je realnost potpuno suprotna.
U vezi sa ponašanjem Željke Cvijanović, Konaković smatra da se ona trudi nadomjestiti odsustvo Dodikove mobilnosti. Ipak, njeni nastupi, kao onaj u Dejtonu, gdje je negativno govorila o visokom predstavniku Schmidtu, nisu ostavili nikakav utisak na međunarodnu zajednicu. Naprotiv, izazvali su dodatno negodovanje.
Posebno se osvrnuo i na govor Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, koji je, prema njegovim riječima, vrhunski razobličio neistine koje je iznijela Cvijanović. Njegovo izlaganje, koje je nekoliko puta prekinuto aplauzom, jasno je pokazalo ulogu Rusije u destabilizaciji BiH.
Također, zamjenik državnog sekretara SAD-a Christopher Landau izrazio je stav da SAD podržavaju dogovor među domaćim političkim akterima, ali ne po svaku cijenu – posebno ne sa akterima poput Dodika, koji se trenutno ponaša kao politički ekstremista.
U završnici, Konaković je istaknuo važnost nastavka dijaloga sa HDZ-om, ističući da je ključni prioritet – implementacija presuda međunarodnih sudova. Iako je izborno zakonodavstvo kompleksno pitanje, neophodno je da se postigne dogovor koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da se priključi evropskim integracijama. Trenutna situacija ne dozvoljava da pregovarač bude iz SNSD-a, jer stranka kojoj Dodik pripada ugrožava temelje države.
U konačnici, poruka koju Konaković prenosi sa međunarodnih sastanaka jeste da Bosna i Hercegovina ima partnere koji je ne namjeravaju napustiti, ali je i jasno da se više neće tolerisati destruktivne politike koje ugrožavaju njen opstanak i stabilnost prenosi pressmediabih
