Politička kriza u Bosni i Hercegovini: Perspektive Željka Komšića
Dolazak Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u Tursku na Antalya Diplomacy Forum, otvorio je važna pitanja o trenutnoj političkoj krizi koja potresa Bosnu i Hercegovinu. U intervjuu za turski portal Cumhuriyet, Komšić je iznio zabrinutosti vezane za stanje u zemlji, s posebnim naglaskom na nedostatke Dejtonskog mirovnog sporazuma i ulogu političkih aktera u destabilizaciji države. Njegova izlaganja na forumu došla su u trenutku kada se zemlja suočava s ozbiljnim izazovima koji prijete njenoj teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj stabilnosti.
Na početku razgovora, Komšić je istakao kako problemi u Bosni i Hercegovini ostaju otvoreni i neriješeni, unatoč tome što je Dejtonski sporazum uspješno prekinuo oružane sukobe. Međutim, naglašava da taj mirovni okvir nije uspio eliminirati separatističke politike koje su se pojavile tokom devedesetih, a koje i danas oblikuju političku stvarnost. Ovi problemi, prema njegovim riječima, i dalje se manifestiraju unutar političkog sistema, uprkos naporima međunarodne zajednice da očuva stabilnost. Na primjer, brojne inicijative koje su došle iz Brisela, kao što su reforme u oblasti pravosuđa, često su naišle na otpor lokalnih političkih aktera koji preferiraju zadržavanje postojećeg stanja.
Komšić je skrenuo pažnju na to kako je međunarodna zajednica tokom godina bila ključna u održavanju ravnoteže, no njen uticaj se s vremenom smanjivao. Ovo je omogućilo da se na površinu iznesu dugotrajni problemi koje ni Dejton ni ustav nisu uspjeli riješiti. Kao ključni primjer takvih destabilizirajućih politika, Komšić je naveo predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, za kojeg smatra da je glavni uzročnik trenutne političke nestabilnosti. Dodik je poznat po svojim provokativnim izjavama koje često izazivaju tenzije, a njegovo otvoreno protivljenje državnim institucijama dodatno komplikuje situaciju u zemlji.
Dodik, kako ističe Komšić, koristi svoj pravosudni slučaj – u kojem je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja – kao izgovor za produbljivanje krize. Međutim, Komšić vjeruje da su pravi motivi mnogo dublji i da se odnose na pokušaje da se oslabe državne institucije i potkopaju temelji bosanskohercegovačkog suvereniteta. U tom smislu, naglašava potrebu za jačanjem državnih institucija, ističući da bi sudovi, tužiteljstva i policija trebali funkcionirati bez obzira na političke pritiske. Na primjer, reforme u pravosudnom sistemu trebaju biti prioritet kako bi se obezbijedila nezavisnost pravosudnih institucija i osiguralo da donose pravedne odluke bez straha od političkih posljedica.
Prema njegovim riječima, pravosudni sistem ne smije popustiti pred izazovima iznutra, jer bi to moglo otvoriti vrata novim krizama. Komšić je također ukazao na važnost nastavka puta Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To vidi kao jedini dugoročno održiv okvir za stabilnost i sigurnost zemlje. Iako je svjestan brojnih prepreka koje taj proces donosi, uvjeren je da su vladavina prava i institucionalna dosljednost ključni za izgradnju održivog društva. Članstvo u EU bi, prema njegovom mišljenju, donijelo ne samo ekonomske benefite, već i jaču političku stabilnost, što bi dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije.
Pored ovoga, Komšić je upozorio na opasnost od političkih pregovora s Dodikom oko njegove kazne. Takvi pregovori bi mogli donijeti privremeni mir, ali bi u osnovi predstavljali poraz pravne države i otvorili vrata novim krizama. Smatra da je ključno da se pravosnažne odluke suda sprovode bez političkih kalkulacija, jer to šalje jasnu poruku da niko nije iznad zakona. Ovakav pristup nije samo pitanje pravde, već i pitanje moralne odgovornosti prema svim građanima koji traže istinu i pravdu nakon godina političkih manipulacija.
Njegova poruka s Antalya foruma bila je jasna: Bosna i Hercegovina mora se suočiti s unutrašnjim problemima hrabro i institucionalno, bez oslanjanja na stalno uplitanje međunarodne zajednice. Komšić vjeruje da samo tako država može izgraditi povjerenje građana u vlastite institucije i budućnost. Naglasio je i važnost eliminacije destruktivnih političkih narativa koji i dalje parališu napredak zemlje. Politike zasnovane na etnonacionalizmu i negiranju jedinstvene bosanskohercegovačke države moraju biti jasno odbačene. Osnaživanje identiteta kao građanske nacije, u kojem svi građani imaju jednake mogućnosti, može biti ključ za prevazilaženje ovih izazova.
Na kraju, Komšić je poručio da je došlo vrijeme za unutrašnju transformaciju države. U toj transformaciji, institucije pravde neće imati luksuz da biraju kada će reagovati; njihova dužnost je da djeluju odmah. Samo na taj način Bosna i Hercegovina može napraviti stvarni korak ka budućnosti u kojoj će stabilnost biti pravilo, a ne izuzetak. Ova vizija, prema njegovim riječima, zahtijeva hrabrost i odlučnost, ali i zajednički rad svih aktera na političkoj sceni. Stoga je važno da se svi, od političkih lidera do običnih građana, uključe u proces izgradnje pravednijeg i stabilnijeg društva koje će biti otporno na unutrašnje i vanjske prijetnje.
