U nedavnom osvrtu, autor izražava ogorčenje prema pojedincima koji, po njegovim riječima, koriste tuđu nesreću i teške trenutke za vlastitu korist. Na samom početku osvrta, kritički se osvrće na one koji su iskoristili hapšenje nekoliko uglednih ljudi kako bi dodatno prozivali i provocirali svoje neistomišljenike. Autor primjećuje kako takvi pojedinci nastoje kroz tuđu muku prikazati sebe u boljem svjetlu, ponašajući se kao da su u potpunosti nepogrešivi.
Autor je ogorčen time što se neki ljudi postavljaju kao da su uvijek u pravu i kao da posjeduju nepogrešivo znanje o svemu. U ovom dijelu, posebno ističe nekoliko pojava koje karakteriziraju te pojedince:
- Oni sebe vide kao savršene – ponašaju se kao da su svi njihovi postupci i odluke besprijekorni, bez ikakvih grešaka.
- Njihove analize su, prema njima samima, uvijek tačne – smatraju da imaju sve odgovore i da je njihov način razmišljanja uvijek ispravan.
- Ne prihvataju drugačija mišljenja – prema autoru, ovi pojedinci koriste trenutak tuđe nesreće kao priliku da omalovaže one koji možda nisu shvatili ili se složili s njihovim stavovima.
Ovaj tekst završava zaključkom u kojem autor poručuje da takvo ponašanje pokazuje odsustvo empatije i saosjećanja te nedostatak poštovanja prema tuđim osjećajima i situacijama.
