Uvoz automobila u BiH i dalje visok: tržište bilježi manje vozila, ali veći interes za električne i luksuzne modele
Tokom prvih deset mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je zabilježila značajan uvoz automobila, a podaci pokazuju da je na domaće tržište stiglo ukupno 77.930 vozila, čija je ukupna vrijednost dosegnula 1,11 milijardi konvertibilnih maraka. Iako je broj uvezenih automobila nešto manji nego u istom periodu prethodne godine, vrijednost ovog tržišta i dalje govori o velikoj potražnji, kako za polovnim, tako i za novim vozilima. Uvoz automobila u BiH već godinama predstavlja važan pokazatelj kupovne moći građana, ali i navika domaćih kupaca koji često biraju vozila iz evropskog tržišta, gdje se mogu pronaći povoljnije cijene, bolja oprema i veći izbor modela.
Prema informacijama Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, koje je prenijela agencija SRNA, ovogodišnji broj uvezenih automobila manji je u odnosu na isti period prošle godine, kada je u BiH stiglo 80.033 vozila. Razlika nije dramatična, ali ipak ukazuje na blago usporavanje tržišta, što se može povezati s općim ekonomskim okolnostima, rastom cijena, troškovima registracije i održavanja, ali i promjenama u strukturi potražnje. Uprkos tome, uvoz automobila ostaje stabilan, a tržište i dalje pokazuje da građani Bosne i Hercegovine nastavljaju ulagati u kupovinu vozila, bilo iz nužde, bilo zbog zamjene starijih automobila.
Najveći dio ovogodišnjeg uvoza čine polovni automobili. Od ukupnog broja uvezenih vozila, čak 70.151 automobil bio je korišten, dok je 7.779 vozila bilo novo. Ova statistika nije iznenađenje, jer se na bh. tržištu već dugo vidi jasna prednost polovnih vozila, prvenstveno zbog njihove znatno niže nabavne cijene. Za mnoge kupce u BiH novi automobil je i dalje luksuz, dok polovno vozilo iz inostranstva često predstavlja najrealniji izbor. Ipak, veliki broj uvezenih polovnjaka otvara i pitanja o starosti voznog parka, emisijama štetnih plinova, sigurnosti na cestama i troškovima dugoročne eksploatacije.
Posebnu pažnju javnosti privukao je jedan izuzetno skup primjerak luksuznog automobila, Ferrari F8 Tributo, koji se ove godine našao među uvezenim vozilima. Prema dostupnim podacima, ovaj automobil je zajedno s plaćenim dažbinama koštao više od 668.000 KM. Riječ je o automobilu koji spada u sam vrh svjetske autoindustrije, ne samo zbog performansi, već i zbog prestiža i ekskluzivnosti. Ferrari F8 Tributo je model koji je namijenjen užem krugu kupaca širom svijeta, pa njegov dolazak na tržište BiH pokazuje da i ovdje postoji interes za vrhunsku luksuznu i sportski orijentisanu automobilsku klasu. Iako se radi o pojedinačnom slučaju, ovakvi podaci uvijek izazivaju veliku pažnju jer snažno odudaraju od prosječnog tržišta polovnih i ekonomičnih vozila.
Važan trend koji ove godine posebno dolazi do izražaja jeste rast uvoza električnih automobila. Od početka januara do kraja oktobra u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 366 električnih vozila, što je osjetno više od ukupnog broja takvih automobila u cijeloj 2025. godini, kada ih je bilo 207. Ovaj rast pokazuje da električna mobilnost polako, ali sigurno, dobija mjesto i na domaćem tržištu. Razlozi za to mogu biti različiti: od većeg izbora modela, preko boljih tehničkih karakteristika i veće autonomije baterija, do sve većeg interesa firmi i pojedinaca za ekološki prihvatljivija rješenja. Ipak, infrastruktura za punjenje vozila, kao i cijena električnih automobila, i dalje predstavljaju izazove koji usporavaju njihov masovniji prodor.
Pored električnih automobila, zabilježen je i značajan broj hibridnih vozila. Prema podacima UIO BiH, na tržište je ove godine stiglo 4.348 hibrida, što potvrđuje da kupci sve više razmatraju modele koji kombinuju klasični motor i električni pogon. Hibridi su za mnoge vozače prelazno rješenje između konvencionalnih vozila i potpuno električnih automobila, jer nude manju potrošnju goriva, niže emisije i veću praktičnost u odnosu na potpuno električne modele. Ovaj rast interesovanja može se posmatrati i kao znak da domaće tržište postepeno prati evropske trendove, gdje se sve više ulaže u vozila s manjom potrošnjom i ekološki prihvatljivijim tehnologijama.
Na širem planu, podaci o uvozu automobila u BiH govore i o stanju domaće ekonomije, ali i o navikama građana kada je riječ o mobilnosti. U zemlji u kojoj je javni prijevoz često nedovoljno razvijen, a udaljenosti između gradova i općina znatne, automobil ostaje osnovno sredstvo svakodnevnog kretanja. Zato se kupovina vozila ne posmatra samo kao pitanje prestiža, nego i praktične potrebe. S druge strane, visoka vrijednost ukupnog uvoza pokazuje i da dio stanovništva ipak raspolaže dovoljno visokim prihodima za kupovinu novijih i skupljih automobila, dok istovremeno većina tržišta i dalje počiva na polovnim vozilima uvozanim iz inostranstva.
U narednim mjesecima biće zanimljivo pratiti hoće li se ovaj trend nastaviti i do kraja godine, posebno u segmentu električnih i hibridnih vozila. Ukoliko se tempo uvoza zadrži, Bosna i Hercegovina bi mogla zaključiti godinu s još izraženijim porastom ekološki prihvatljivijih automobila, što bi bio važan signal za tržište, ali i za institucije koje kreiraju politike u oblasti saobraćaja i životne sredine. Bez obzira na to da li je riječ o luksuznom Ferrariju, klasičnom polovnom automobilu ili modernom električnom vozilu, jedan zaključak ostaje jasan: bh. tržište automobila je i dalje dinamično, raznovrsno i snažno povezano s promjenama u ekonomiji i načinu života građana.
