Preliminarni rezultati otkrivaju ko su najjači pojedinačni kandidati u Unsko-sanskom kantonu
Nakon objave preliminarnih rezultata za Skupštinu Unsko-sanskog kantona, javnost je dobila i prvi ozbiljniji uvid u to kako su prošli pojedinačni kandidati unutar stranaka i koalicija. Iako se konačna raspodjela mandata još uvijek ne može precizno predvidjeti, već sada je vidljivo da su neki kandidati ostvarili znatnu prednost zahvaljujući velikom broju preferencijalnih glasova, što dodatno potvrđuje koliko je personalizacija izbornog procesa postala važna u savremenim političkim kampanjama.
Prema trenutno obrađenim podacima, najveći broj pojedinačnih glasova među kandidatima stranaka za koje su objavljeni rezultati osvojio je Mustafa Ružnić iz koalicije NES-PDA sa impresivnih 6.038 glasova. Ovaj rezultat ga ne izdvaja samo unutar njegove liste, nego i među najprepoznatljivijim imenima ovog izbornog ciklusa u USK.
Odmah iza njega nalaze se Zinajda Hadžić iz SDA sa 2.847 glasova, Elvedin Sedić iz PoMAK-a sa 2.312 glasova, Aida Pašić-Čizmić sa 2.081 glasom i Abid Mulalić sa 1.816 glasova. Takvi rezultati ukazuju na to da birači nisu glasali samo za stranačke liste, nego su u velikoj mjeri prepoznavali i pojedince koje povezuju s konkretnim političkim radom, lokalnim pitanjima i ranijim javnim angažmanom.
Važno je naglasiti da se radi o preliminarnim rezultatima, pa se poredak još može mijenjati kako bude napredovala obrada biračkih mjesta i ostalih kategorija glasova. U ovakvim izbornim presjecima često se događa da kandidati koji su trenutno niže pozicionirani kasnije naprave pomak, naročito kada se ubroje glasovi iz dodatnih općina, poštanski glasovi, nepotpuno obrađena biračka mjesta ili glasovi koji zahtijevaju dodatnu provjeru.
Upravo zato se o konačnim odnosima snaga može govoriti tek nakon potpune obrade rezultata i službene potvrde nadležnih institucija.
SDA, NES-PDA i PoMAK među listama s najizraženijim pojedincima
Na listi SDA – Stranka demokratske akcije najviše glasova osvojila je Zinajda Hadžić sa 2.847, dok su odmah iza nje Aida Pašić-Čizmić sa 2.081 i Abid Mulalić sa 1.816 glasova. Slijede Mehmed Mahmić, Adis Ćoralić, Tehvid Hajrić i Emir Šabić, što pokazuje da je SDA imala više kandidata s relativno ravnomjerno raspoređenom podrškom.
Međutim, i ovdje se vidi da su birači jasno favorizovali osobe koje već imaju lokalnu prepoznatljivost, javnu vidljivost ili dugogodišnje političko iskustvo.
U koaliciji NES-PDA – Za evropsku BiH najdominantnije ime je svakako Mustafa Ružnić, čiji rezultat daleko nadmašuje ostale kandidate. Nakon njega slijede Emir Dautović sa 1.638 glasova, Semir Pehlić sa 1.390 i Suljo Samardžić sa 1.364. Ova lista pokazuje zanimljiv politički obrazac: jak individualni kandidat može podići vidljivost cijele liste, ali istovremeno i naglasiti unutrašnju razliku između prvoplasiranog i ostalih kandidata.
U izbornim analizama takav odnos često govori o tome da dio biračkog tijela glasa za poznato ime, dok drugi dio preferira političku platformu kao cjelinu.
PoMAK – Pokret za modernu i aktivnu Krajinu također bilježi izrazito snažan pojedinačni rezultat. Elvedin Sedić je osvojio 2.312 glasova, a iza njega su Zikrija Duraković sa 994 i Armin Amidžić sa 900 glasova. U kontekstu lokalne politike, ovakav rezultat govori da PoMAK uspijeva zadržati i razvijati bazu birača koja prepoznaje lokalni i razvojni narativ stranke.
Posebno je zanimljivo da se razlika između prvog i drugog kandidata na listi vidi veoma jasno, što dodatno potvrđuje da su preferencijalni glasovi snažan pokazatelj personalnog povjerenja.
Raspored glasova po strankama pokazuje snagu pojedinaca, ali i političkih brendova
Na listi SDP BiH najviše glasova osvojio je Aladin Ćerimović sa 1.639, a odmah iza njega je Almin Hopovac sa 1.603 glasova. Ta blizina rezultata ukazuje na snažnu unutrašnju konkurenciju i gotovo izjednačen rejting najistaknutijih kandidata. SDP-u slijede Denis Osmankić, Adnan Habibija, Danko Jakšić i Mladen Lonić, dok manji, ali i dalje značajni rezultati ostalih kandidata govore da je lista imala više prepoznatljivih lica na terenu.
U Stranci za Bosnu i Hercegovinu najviše glasova osvojio je Nisvet Jusić sa 1.205, a zatim Samra Mehić sa 852. Ova lista pokazuje solidnu koncentraciju glasova na nekoliko ključnih kandidata, uz značajnu razliku između prvog i ostalih mjesta. Sličan obrazac primjetan je i kod Laburističke stranke BiH, gdje Elma Đogić predvodi sa 1.588 glasova, a iza nje slijede Hasib Štulanović, Emina Ćehić i Mirsad Kasumović.
Takvi rezultati često ukazuju da birači nagrađuju kandidate koje doživljavaju kao najaktivnije, najvidljivije ili najdirektnije vezane za lokalne probleme.
Među kandidatima koalicije Željko Komšić – Za građansku državu – DF/GS najviše glasova osvojio je Jasmin Hušić sa 571, dok su Adisa Omerčić i Sanil Hasić također ostvarili zapažene rezultate. Na listi NiP – Stranka penzionera-umirovljenika BiH predvodi Azhar Sejarić sa 817 glasova, a slijede Azra Tajić i Kemal Hrnjić.
Ove liste, iako brojčano manje u odnosu na najveće političke subjekte, pokazuju da i manjim organizacijama u izbornom procesu može pripasti ozbiljan prostor ukoliko uspiju motivirati svoj birački segment.
Izborni rezultat nije samo pitanje stranke nego i povjerenja u ljude
Posebnu pažnju privlači i činjenica da su pojedini kandidati na listama ostvarili vrlo visoke, gotovo dominantne rezultate u odnosu na stranačke kolege. To se najbolje vidi na primjeru Mustafe Ružnića, ali i kod kandidata poput Elvedina Sedića, Zinajde Hadžić, Aide Pašić-Čizmić, Aladina Ćerimovića, Almina Hopovca i Elme Đogić.
U praksi to znači da birači često prave jasnu razliku između glasa za stranku i glasa za konkretnu osobu, posebno kada vjeruju da će određeni kandidat bolje zastupati njihove interese u kantonalnoj skupštini.
Ovakvi preliminarni podaci imaju i širi politički značaj. Oni omogućavaju strankama da procijene ko su njihovi najjači lokalni oslonci, gdje su ostvarile najbolji kontakt s biračima i koje kandidature su nadmašile očekivanja. Za stranačka rukovodstva ovo je dragocjen materijal za buduće pregovore, planiranje kadrova i oblikovanje političkih strategija.
Za same kandidate, međutim, rezultati su tek početak procesa koji će pokazati hoće li lična popularnost biti dovoljna za ulazak u Skupštinu Unsko-sanskog kantona.
U narednim danima, kako bude rasla tačnost i kompletiranost obrade, biće jasnije kako će se rasporediti mandati, ko će zadržati prednost i da li će se neki kandidati probiti preko praga zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Za sada je sigurno samo jedno: borba za Skupštinu USK pokazuje da su birači spremni nagraditi i program i ličnost, a upravo ta kombinacija često odlučuje konačni politički ishod.
Preliminarni rezultati stoga nisu samo statistika, nego i važan pokazatelj raspoloženja u kantonu, političkih očekivanja i povjerenja koje su kandidati izgradili među glasačima.
