Kapidžić poručio da je dogovor o novoj vladi Kantona Sarajevo postignut, a pregovori ulaze u završnu fazu
Predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruk Kapidžić izjavio je da su SDA, Stranka za BiH i Demokratska fronta usaglasile ključne političke okvire za formiranje nove Vlade Kantona Sarajevo, te da je dogovoreno da upravo on bude mandatar za sastav tog izvršnog tijela. U gostovanju na BHRT-u Kapidžić je govorio o političkim pregovorima, raspodjeli resora, fiskalnom stanju kantona i mogućim budućim koalicijama, ali i o sve izraženijim tenzijama među strankama koje su do sada činile vlast ili su aspirirale na ulazak u novu većinu.
Kapidžić je tokom razgovora nastupio samouvjereno, naglašavajući da su pregovori već ušli u fazu u kojoj se ne raspravlja samo o principima, nego i o konkretnim imenima, nadležnostima i prioritetima buduće vlade. Prema njegovim riječima, radni timovi već pripremaju programske dokumente i okvir ekspozea, koji bi trebao biti predstavljen na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo. Time, kako je naveo, nova vlast želi pokazati da iza političkog dogovora stoji i planski pristup upravljanju kantonom, a ne samo formalno preuzimanje funkcija.
Raspodjela resora i dogovor o mandataru
Govoreći o budućem sastavu kabineta, Kapidžić je rekao da su konture nove vlade već definisane i da se unutar pregovaračkog bloka razgovara o modelu raspodjele koji je, prema njegovim riječima, opisao formulom pet, pet, dva. Iako nije detaljno otkrivao koji bi resori pripali kojoj stranci, naglasio je da će ministarstva dobiti oni politički subjekti koji imaju najbolje i najstručnije kadrove. Time je, kako se može zaključiti iz njegovog nastupa, pokušao poslati poruku da personalna rješenja neće biti plod isključivo stranačke matematičke podjele, nego i procjene kompetencija.
Kapidžić nije potvrdio pojedine medijske špekulacije o tome koje bi stranke mogle preuzeti određena ministarstva, ali je najavio da će u novoj organizaciji biti i razdvajanja pojedinih resora koji su sada objedinjeni u istim ministarstvima. Takav pristup, prema njegovom tumačenju, treba omogućiti efikasnije upravljanje i precizniju odgovornost. U političkom smislu, to znači da bi nova vlast mogla pokušati preurediti administrativnu arhitekturu kantona kako bi lakše dokazala rezultate već u prvoj godini mandata.
Prema njegovoj procjeni, konstituirajuća sjednica Skupštine Kantona Sarajevo mogla bi biti održana već naredne sedmice, dok bi formiranje vlade moglo uslijediti početkom ili sredinom decembra, zavisno od toga koliko će brzo teći zakonske i proceduralne obaveze. U bosanskohercegovačkom političkom kontekstu, ovakvi rokovi često zavise od usklađivanja stranačkih interesa, ali i od spremnosti da se brzo kompletiraju svi formalni koraci. Kapidžićeva izjava sugerira da pregovarači žele izbjeći duge postizborne blokade i ostaviti dojam političke operativnosti.
Finansijska konsolidacija kao prvi test nove vlasti
Jedan od prvih i najvažnijih zadataka buduće vlade, prema Kapidžićevim riječima, bit će finansijska konsolidacija Kantona Sarajevo. On je naglasio da se stvarna dubina problema neće moći vidjeti sve dok nova administracija ne preuzme dužnost i ne otvori službene knjige. Upravo tu, kako je rekao, leži i najveća nepoznanica: koliki je stvarni obim obaveza, koliko je prostora za razvojne projekte i gdje su nestajali efekti uprkos rastu kreditnog zaduženja.
Kapidžić je istakao da mu nije jasno gdje je odlazio novac, s obzirom na to da, prema njegovoj ocjeni, građani nisu vidjeli odgovarajući rezultat, iako je zaduživanje raslo. Ovakve izjave u javnosti obično signaliziraju da nova vlast želi odmah postaviti temu fiskalne odgovornosti kao politički i institucionalni prioritet. U Kantonu Sarajevo, gdje se često raspravlja o javnim preduzećima, subvencijama, kapitalnim projektima i tekućoj potrošnji, pitanje transparentnosti finansija ima posebno veliki značaj jer direktno utiče na svakodnevni život građana.
U tom kontekstu, Kapidžić je naveo da je nedostatak transparentnosti jedan od razloga zbog kojih su, po njegovom mišljenju, birači na izborima kaznili Trojku. Dodao je i da će sve eventualne nezakonitosti koje budu utvrđene u radu odlazeće vlasti biti proslijeđene nadležnim institucijama. Takva poruka ima i političku i pravnu dimenziju: s jedne strane najavljuje reviziju prethodnih odluka, a s druge strane otvara prostor za moguće istrage i institucionalnu kontrolu. To bi moglo postati jedno od glavnih obilježja početka novog mandata.
Odgovor na sindikalne zahtjeve i pitanje plata
Kapidžić se osvrnuo i na očekivanja sindikata koji traže povećanje plata u javnom sektoru, poručivši da će konačan odgovor zavisiti od finansijske situacije koju nova vlast zatekne. Ovakva izjava pokazuje da budući kabinet, barem na početku, želi ostaviti prostor za procjenu realnih mogućnosti prije nego što preuzme obavezu ispunjavanja svih socijalnih zahtjeva. U praksi to znači da će odnosi s radnicima u obrazovanju, zdravstvu, upravi i drugim sektorima biti jedno od prvih osjetljivih pitanja s kojima će se nova vlada suočiti.
Takav pristup nije neočekivan, jer sindikalni pritisci u Kantonu Sarajevo često dolaze paralelno s političkim promjenama i najavama restrukturiranja budžeta. Svaka nova administracija mora balansirati između fiskalne discipline i potrebe da se očuva socijalni mir. U tom smislu, finansijska konsolidacija nije samo tehničko pitanje nego i test političke stabilnosti, jer nezadovoljstvo zaposlenih može vrlo brzo prerasti u širi društveni pritisak.
Poruke SDP-u i moguća saradnja na državnom nivou
Posebnu pažnju izazvale su njegove izjave o SDP-u, jer je ostavio mogućnost saradnje sa tom strankom na državnom nivou, ali uz ocjenu da bi se SDP, kako je rekao, trebao priključiti bloku koji brani državu. Time je Kapidžić pokušao napraviti razliku između političke pragme i principijelnosti, iako je istovremeno bio vrlo kritičan prema ponašanju liderstva te stranke. Prema njegovim riječima, SDP već dugo ne donosi, kako je naveo, „normalne poteze“, zbog čega je pitanje buduće saradnje ostalo otvoreno i neizvjesno.
Na pitanje kako bi SDA mogla objasniti eventualnu saradnju sa SDP-om na višim nivoima vlasti, a istovremeno ga isključiti iz kantonalne izvršne vlasti, Kapidžić je odgovorio da se kantonalna vlast mora baviti konkretnim problemima građana i funkcioniranjem grada, a ne „visokom politikom“. Time je pokušao odbraniti stav da se političke kombinacije na različitim nivoima vlasti ne moraju nužno posmatrati kroz isti koalicioni obrazac. Drugim riječima, prema njegovom tumačenju, kanton i država imaju različite potrebe, različite odgovornosti i različite političke ciljeve.
U završnici izlaganja Kapidžić je poručio da SDA, Stranka za BiH i Demokratska fronta moraju formirati vlast u Kantonu Sarajevo, jer je, kako je rekao, upravo to okvir u kojem se mogu rješavati komunalna, administrativna i razvojna pitanja važna za građane. Njegov nastup pokazuje da se politička borba za Sarajevo i dalje vodi na više frontova: od raspodjele resora i kadrovskih rješenja, preko finansijske revizije, do ideoloških poruka i odnosa prema potencijalnim partnerima. Iako konačan ishod još zavisi od skupštinskih procedura, jasno je da ulazak u novu fazu pregovora donosi i nova očekivanja, ali i nova politička iskušenja za sve uključene strane.
