U posljednjim dešavanjima koja su uzdrmala političku scenu Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH donio je odluku koja je snažno odjeknula – poništio je niz zakonskih i političkih akata koje su donijele institucije Republike Srpske (RS), ocijenivši ih neustavnim i pravno neutemeljenim. Odluka se odnosi na zakone i odluke koje su, po ocjeni suda, pokušale da entitetskim tijelima pripišu ovlaštenja koja su isključivo u nadležnosti države, što direktno narušava ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Sud je konkretno ukinuo:
-
Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH,
-
Dopunu Krivičnog zakona RS,
-
Odluke i zaključke Narodne skupštine RS donijete 26. februara 2025. godine.
Ove odluke, prema mišljenju Ustavnog suda, su donesene bez ustavnog osnova jer se tiču oblasti koje su isključiva nadležnost države Bosne i Hercegovine, kao što su pravosuđe, sigurnost i institucionalni suverenitet.
Sud je poseban akcenat stavio na činjenicu da su pomenuti akti nastojali da izbace iz pravnog sistema ključne državne institucije, među kojima su:
-
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH,
-
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA),
-
Sud BiH,
-
Tužilaštvo BiH.
Uklanjanjem mogućnosti da te institucije djeluju na teritoriji RS, entitet bi faktički ukinuo suverenu funkciju države u ključnim segmentima.
Ustavni sud je podsjetio da su ovlasti države u ovim oblastima regulisane članom III/5. Ustava BiH, koji jasno određuje da je moguće prenijeti nadležnosti sa države na entitete isključivo putem zakonodavnog procesa u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dakle, entitetski organi ne mogu jednostrano preuzimati nadležnosti koje su u rukama države.
Još jedan od osporenih akata bila je dopuna Krivičnog zakona RS, kojom se uvela nova odredba – krivično djelo “nepoštovanja ili neizvršavanja odluka institucija RS”. Ustavni sud je ovu odredbu ocijenio kao pravno spornu, jer:
-
Nema jasno definisan obim primjene,
-
Može se tumačiti vrlo široko i proizvoljno,
-
Ugrožava pravnu sigurnost i princip vladavine prava,
-
Potencijalno otvara vrata za političke zloupotrebe, jer se može koristiti protiv onih koji kritikuju ili osporavaju odluke vlasti, bez obzira na zakonitost tih odluka.
Sud je bio izričit u ocjeni da ovakvo zakonsko rješenje potkopava podjelu vlasti i podstiče autoritarno ponašanje entitetskih institucija, što je direktno suprotno duhu i slovu Ustava BiH.
Odluka Ustavnog suda ima značajne političke i pravne implikacije. Prvo, ona ponovno potvrđuje suverenitet države BiH nad entitetima, bez obzira na trenutne političke tendencije ili pokušaje da se to ospori. Drugo, šalje jasnu poruku da ustavni poredak ne može biti predmet entitetske volje. I konačno, upozorava da se zakoni koji proizlaze iz političkog voluntarizma moraju uskladiti sa višim pravnim normama koje definišu funkcionalnost cijele države.
Osporenim aktima, koji su sada proglašeni neustavnim, efektivno je prestalo pravno dejstvo. Njihova pravna snaga prestaje od trenutka objave odluke Ustavnog suda, što znači da su ništavi u potpunosti i bez mogućnosti primjene u budućnosti.
U pravno-političkom kontekstu, ova odluka je doživljena kao udarac aktuelnoj vlasti u RS, predvođenoj Miloradom Dodikom, koja već duže vrijeme zagovara suverenističku politiku koja se često kosi sa odredbama Dejtonskog ustava. Za mnoge, ovakva politika djeluje kao korak prema potencijalnom otcjepljenju, dok pravni eksperti ističu da je zapravo riječ o kršenju ustavnog poretka i nepoštivanju međunarodnih obaveza BiH.
Zaključno, Ustavni sud BiH je ovom odlukom:
-
Zaštitio ustavni integritet države,
-
Potvrdio nadležnosti državnih institucija,
-
Poslao snažnu poruku da entiteti nisu nadređeni državi,
-
Pokazao odlučnost da pravnim sredstvima odgovori na političke izazove koje podrivaju ustavni poredak.
U političkoj stvarnosti Bosne i Hercegovine, gdje su institucionalne napetosti gotovo svakodnevica, ovakve odluke su od presudne važnosti za očuvanje pravne države i funkcionalnosti institucija. Kroz prizmu ove odluke jasno se vidi da je pravna borba za suverenitet države mnogo više od simboličkog pitanja – ona je temelj opstanka same Bosne i Hercegovine kao jedinstvene i međunarodno priznate države.
Hvala vam na čitanju!
