Višegodišnje bolovanje, nejasan status i isplate iz budžeta: slučaj Vinka Jakića ponovo otvara pitanja u javnoj upravi
Slučaj bivšeg direktora Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinka Jakića ponovo je skrenuo pažnju javnosti na jedan od najosjetljivijih problema u sistemu državne službe u Bosni i Hercegovini: šta se dešava kada rukovodilac ostane bez funkcije, a pritom mu radnopravni status godinama nije konačno riješen?
Prema podacima koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Jakić je već više od tri godine na bolovanju, ali i dalje prima platu iz budžeta Federacije BiH, dok se formalno vodi kao neraspoređeni rukovodeći državni službenik.
Ovaj slučaj nije zanimljiv samo zbog iznosa koji je do sada isplaćen, već i zbog šireg pitanja kako institucije postupaju kada se status jednog visokog službenika ne može ili ne želi razriješiti. Od augusta 2023. do augusta 2026. godine, kako navodi CIN, Jakiću je isplaćeno više od 88.000 KM. To otvara raspravu o odgovornosti institucija, učinkovitosti pravnih mehanizama i načinu na koji se balansira između prava zaposlenika i obaveza prema javnim sredstvima.
Razrješenje s funkcije i početak spora
Jakić je smijenjen s mjesta direktora 2. augusta 2023. godine, nakon što Federalni parlament nije usvojio jedan od izvještaja o radu Agencije. Prema informacijama iz objavljenih materijala, nekoliko narednih izvještaja uopće nije dostavljeno, što je dodatno komplikovalo situaciju. Vlada Federacije BiH tada je odlučila da mu zadrži status rukovodećeg državnog službenika i da ga rasporedi na odgovarajuće radno mjesto unutar iste institucije.
Međutim, upravo u tom dijelu nastao je spor koji traje i danas. Direktor Agencije Emir Bašić tvrdi da odgovarajuće mjesto za Jakića nikada nije pronađeno. Prema njegovim navodima, jedina slobodna rukovodeća pozicija bila je mjesto pomoćnika direktora, ali Jakić za to nije ispunjavao sve uslove, jer nije imao potreban certifikat samostalnog računovođe.
Kao alternativa, ponuđeno mu je mjesto šefa organizacione jedinice, ali je tu ponudu odbio jer se, kako je navedeno, nije radilo o rukovodećoj poziciji.
Plata tokom bolovanja i sporno pitanje rasporeda
Jedan od najkontroverznijih dijelova ove priče jeste činjenica da Jakić tokom bolovanja prima platu pomoćnika direktora, iako formalno nije raspoređen na to radno mjesto. On je za CIN osporio zakonitost takve isplate, tvrdeći da za tu poziciju nema odgovarajuće rješenje. To znači da je, prema njegovom tumačenju, isplata naknade bez prethodno riješenog rasporeda pravno upitna.
S druge strane, direktor Bašić smatra da Agencija zaposlenika na bolovanju ne može ostaviti bez primanja. Prema njegovom objašnjenju, isplata se zasniva na činjenici da je Jakić i dalje evidentiran kao rukovodeći državni službenik kod Federalne agencije za državnu službu. Ovdje se vidi širi institucionalni problem: kada administrativni sistemi ne komuniciraju dovoljno jasno, jedan radnopravni status može ostati blokiran godinama, a troškovi takvog zastoja padaju na budžet.
Sudski spor i odbijeni zahtjevi za povratak na posao
Jakić je protiv Vlade Federacije BiH pokrenuo i sudski postupak zbog razrješenja s funkcije, a taj postupak i dalje traje. Prije toga je njegovu žalbu odbio Odbor državne službe za žalbe Federacije BiH, ocijenivši da je razrješenje provedeno pravilno. Time je institucionalni okvir, barem u toj fazi, stao na stranu odluke o smjeni.
Na Općinskom sudu u Sarajevu Jakić je tri puta tražio privremene mjere, uključujući i povratak na direktorsku poziciju, ali su svi zahtjevi odbijeni. To pokazuje koliko je ovaj predmet pravno i administrativno složen, jer se istovremeno vode rasprave o zakonitosti smjene, opravdanosti bolovanja, rasporedu na drugo radno mjesto i mogućnosti da se službenik proglasi prekobrojnim.
Šta je sud rekao o bolovanju i komunikaciji s Agencijom
U rješenju Općinskog suda u Sarajevu iz februara 2025. godine, na koje se poziva CIN, navedeno je da je Jakić svojim neodazivanjem na pozive Agencije dodatno otežao rješavanje vlastitog statusa. Sud je posebno naglasio da bolovanje samo po sebi ne može biti izgovor za nedostavljanje dokumentacije potrebne za raspored, naročito ako je postojala obaveza saradnje s poslodavcem i nadležnim organima.
Sud je pritom uzeo u obzir i činjenicu da je Jakić u tom periodu radio kao profesor na Internacionalnom univerzitetu u Travniku. Agencija tvrdi da za taj angažman nije tražio saglasnost sadašnjeg direktora, dok Jakić smatra da mu je bila dovoljna ranija saglasnost Administrativne komisije Vlade FBiH iz 2022. godine. Ovdje se otvara važno pravno pitanje: da li prethodno odobrenje i dalje vrijedi nakon promjene funkcije i okolnosti u instituciji?
Predsjednik Sindikata državnih službenika Federacije BiH, Samir Kurtović, smatra da je ranija saglasnost važila samo dok je Jakić obavljao funkciju direktora. Jakić je, međutim, tvrdio da mu je angažman na Univerzitetu prekinut zbog, kako kaže, pritisaka Agencije. Prema dostupnim informacijama, Univerzitet nije dostavio podatke o isplatama niti je potvrdio prekid angažmana, što dodatno komplikuje činjenično stanje.
Krivične prijave, disciplinski postupci i inspekcijske provjere
Osim sudskog spora, protiv Jakića su podnesene i tri krivične prijave. Tužilaštvo Kantona Sarajevo potvrdilo je da je jedan predmet u fazi provjere zbog navodne zloupotrebe bolovanja, dok su dva predmeta proslijeđena Posebnom odjelu Federalnog tužilaštva, gdje se prikupljaju dodatne informacije. To znači da se u isto vrijeme vode i disciplinski i krivični postupci, što ovaj slučaj čini još osjetljivijim za instituciju u kojoj je Jakić radio.
Pokrenuta su i tri disciplinska postupka, ali nijedan, prema navodima CIN-a, još nije okončan. Uz to, Agencija se više od stotinu puta obraćala Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove i Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, pokušavajući provjeriti zakonitost bolovanja i pratećih procedura. Odgovor koji je stigao bio je da se bolovanje vodi u skladu s propisanim procedurama, što je Agenciji ostavilo malo prostora za dalje djelovanje u tom segmentu.
Moguće proglašenje prekobrojnim i šta bi to značilo
Direktor Bašić je od Federalne agencije za državnu službu zatražio da Jakića proglasi prekobrojnim. Taj postupak, ako bi bio završen, mogao bi otvoriti mogućnost da Jakić bude raspoređen u drugi organ državne službe na radno mjesto za koje ispunjava uslove. Ukoliko takvog mjesta ne bi bilo, mogao bi ostati bez radnog odnosa, ali uz pravo na otpremninu.
Time bi se napokon mogla zatvoriti višegodišnja pravna i administrativna petlja koja traje od njegovog razrješenja.
Jakić, sa svoje strane, tvrdi da bi se vratio na posao ako mu zdravstveno stanje to omogući, ali ističe da trenutno nema radno mjesto na koje bi se mogao vratiti. Bašić, međutim, njegovu situaciju tumači drugačije i tvrdi da bivši direktor prihvata isključivo povratak na rukovodeću funkciju.
Upravo ta razlika u interpretaciji pokazuje koliko je važna jasna i dosljedna administrativna procedura, naročito kada se radi o javnim institucijama i trošenju budžetskog novca.
Slučaj Vinka Jakića tako nadilazi lični spor između bivšeg i sadašnjeg rukovodstva Agencije. On je postao primjer za to kako se neuređeni statusi, dugotrajna bolovanja, različita tumačenja propisa i spora komunikacija među institucijama mogu pretvoriti u višegodišnji problem. U takvim situacijama javnost ne traži samo odgovor na pitanje ko je u pravu, nego i kako je moguće da sistem toliko dugo ne pronađe rješenje za jedan radnopravni slučaj.
Izvor svih navedenih informacija je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), a u pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su i AI alati. Sadržaj je, kako je navedeno, urednički pregledan i provjeren prije objave.
