Bakir Izetbegović o formiranju vlasti, odnosima u BiH i naslijeđu Alije Izetbegovića: „Nećemo odstupiti od ustavnog poretka“
Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović danas je, prvi put nakon izbora, govorio o procesu formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, i to na mjestu koje za njega i njegovu porodicu ima duboko simboličko značenje. Medijima se obratio na mezarju Kovači u Sarajevu, gdje je obilježena 23. godišnjica smrti njegovog oca Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.
Prizor i poruke koje su poslane s tog mjesta imali su i političku i emotivnu težinu, jer je upravo s Kovača poslana i poruka o kontinuitetu države, poštovanju ustava i potrebi za novim političkim dogovorima.
Izetbegović je naglasio da razgovori o budućoj koaliciji već traju, te da je uvjeren kako se može doći do dogovora sa strankama koje su se, kako je rekao, odupirale politikama koje je vodila Trojka. Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu održan je niz sastanaka, a dio tih razgovora bio je vidljiv javnosti, dok je dio ostao van kamera i političkih saopštenja.
“Idemo ka koaliciji”, poručio je, objašnjavajući da bi jedna normalna i stabilna saradnja stranaka, uz uvažavanje izbornog rezultata i liderske pozicije SDA, mogla uskoro rezultirati novim političkim dogovorom.
Govoreći o trenutnoj političkoj sceni, Izetbegović je istakao da su izbori donijeli novo raspoređivanje snaga, ali i dodatno ojačali političke aktere koji, po njegovom mišljenju, ne rade u interesu Bosne i Hercegovine. Ukazao je na to da su se promjene osjetile ne samo unutar SDA, nego i među strankama koje su, kako tvrdi, djelovale na štetu državnih interesa.
Ovakva ocjena dolazi u trenutku kada su pregovori o većini na državnom i entitetskim nivoima i dalje osjetljivi, a svaki javni signal lidera može uticati na daljnji tok formiranja vlasti.
Posebno je naglasio da Ustav definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom ostaje neupitan okvir političkog djelovanja. Prema njegovim riječima, nema prostora za ustupke koji bi narušili taj temeljni pravni poredak. “Ne kanimo niti jednog milimetra ustuknuti”, poručio je, dodajući da sve ono što je uspostavljeno na postdejtonskom putu mora ostati očuvano.
Ova izjava odražava poznat politički stav SDA o očuvanju institucija države i zaštiti nadležnosti Bosne i Hercegovine, posebno u vremenu kada se ponovo otvaraju pitanja odnosa između entiteta i državnog nivoa.
U svom obraćanju osvrnuo se i na odnose s hrvatskim političkim liderom Draganom Čovićem, navodeći da su se njih dvojica sastali dva puta i da, prema njegovom mišljenju, ti razgovori idu u dobrom smjeru. Dodao je i da je Čović imao susrete i s Miloradom Dodikom, što je ocijenio kao dio šireg političkog dijaloga koji bi, nada se, mogao dovesti do relaksacije odnosa u zemlji.
Izetbegović je naglasio da ne govori samo o odnosima između Bošnjaka i Hrvata, nego i o potrebi smirivanja tenzija među svim narodima i političkim blokovima u Bosni i Hercegovini.
Ovakve poruke dolaze u osjetljivom trenutku za bosanskohercegovačku politiku, jer se nakon izbora formiraju novi koalicioni aranžmani, a svaka stranka nastoji osigurati što jaču poziciju u pregovorima. U tom kontekstu, Izetbegovićevo obraćanje na Kovačima nije bilo samo sjećanje na Aliju Izetbegovića, nego i svojevrsna politička poruka o smjeru u kojem SDA vidi buduće djelovanje.
Spoj komemoracije i političkog nastupa dao je dodatnu težinu njegovim riječima, naročito zato što je mjesto obilježavanja podsjetnik na državotvornu politiku iz perioda rata i poslijeratne obnove institucija.
Na mezarju Kovači, gdje su mnogi važni datumi iz savremene historije Bosne i Hercegovine obilježeni uz prisustvo zvaničnika, diplomata, članova porodica šehida i građana, danas je naglašena i emotivna dimenzija sjećanja na Aliju Izetbegovića. Bakir Izetbegović je podsjetio na naslijeđe prvog predsjednika RBiH, a njegova izjava o “mudrom vođi” i prijatelju ostavila je dojam ličnog poštovanja, ali i političkog kontinuiteta.
Za mnoge prisutne, taj segment obilježavanja nije bio tek protokolarni čin, nego podsjetnik na ideje državnosti, istrajnosti i političke odgovornosti koje su obilježile jednu epohu.
Dok se političke konsultacije nastavljaju, javnost u Bosni i Hercegovini pažljivo prati hoće li se najavljeni razgovori pretvoriti u konkretan koalicioni sporazum. U pozadini svega nalaze se i brojna otvorena pitanja: raspodjela ministarstava, odnos prema državnim institucijama, evropski put zemlje, kao i svakodnevni problemi građana koji očekuju stabilniju vlast. Upravo zato Izetbegovićeva poruka da treba doći do normalnog odnosa stranaka i poštovanja izbornih rezultata ima širi značaj od stranačke politike.
Ona odražava i širu potrebu za smirivanjem političkih tenzija i uspostavljanjem funkcionisanja institucija u zemlji koja se već godinama suočava s krizama povjerenja i stalnim pregovorima.
Iako je fokus današnjeg okupljanja bio na godišnjici smrti Alije Izetbegovića, politički odjeci Bakirovih izjava pokazali su da se s tog mjesta i dalje šalju poruke koje imaju uticaj na aktuelne procese u državi. Formiranje vlasti, odnos prema Dejtonskom ustavu i mogućnost nove koalicije ostaju glavne teme koje će narednih sedmica vjerovatno dominirati političkom scenom.
U tom smislu, današnji nastup Bakira Izetbegovića može se posmatrati kao najava intenzivnijeg perioda pregovora, ali i kao podsjetnik da se u bosanskohercegovačkoj politici historijsko sjećanje i savremene odluke često susreću na istom mjestu.
