U javnom prostoru Bosne i Hercegovine i šire regije posljednjih sati otvorena je nova polemika koja se tiče odluke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država o privremenoj obustavi obrade imigrantskih viza za veći broj zemalja. Iako je sama odluka američke administracije već izazvala zabrinutost među građanima pogođenih država, dodatne kontroverze nastale su nakon medijskih istupa u kojima su se pojavile insinuacije o mogućoj vjerskoj ili etničkoj pozadini ove mjere. Upravo takav način tumačenja izazvao je snažne reakcije i kritike, jer se temelji na informacijama koje ni sami autori nisu potvrdili.
Prema zvaničnom saopštenju State Departmenta, od 21. januara 2026. godine na snagu stupa privremena obustava obrade imigrantskih viza za ukupno 75 država, među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina. Razlog ove odluke, kako je navedeno u internom memorandumu, jeste revizija procedura kojima se procjenjuje da li bi potencijalni imigranti mogli postati tzv. “javni teret” u Sjedinjenim Američkim Državama. Ova pauza nema unaprijed definisan rok trajanja i ostat će na snazi dok se ne završe detaljne administrativne i sigurnosne provjere.
Osim Bosne i Hercegovine, na listi se nalaze i druge zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju. Ovakav obuhvat regiona dodatno je potaknuo različita tumačenja, posebno u medijskom prostoru, gdje su se pojavile spekulacije o skrivenim motivima odluke. Umjesto fokusiranja na zvanična objašnjenja, dio komentatora krenuo je u nagađanja koja su, prema ocjenama kritičara, neutemeljena i potencijalno štetna.
Posebnu pažnju izazvao je istup Ivice Puljića, dopisnika Federalne televizije iz Washingtona, koji je tokom izvještavanja iznio pretpostavke o tome da bi ova mjera mogla imati veze s činjenicom da zemlje Zapadnog Balkana imaju značajan broj muslimanskog stanovništva. Ono što je dodatno problematiziralo njegov nastup jeste činjenica da je i sam naglasio da se radi o neprovjerenim informacijama, ali ih je uprkos tome iznio u javnost. Takav pristup otvorio je pitanje profesionalne odgovornosti i svrhe plasiranja nagađanja bez čvrstih dokaza.
U svom komentaru Puljić je pokušao dovesti u vezu izostavljanje Srbije s liste i navodnu vjersku strukturu stanovništva u drugim zemljama regiona. Međutim, ovakva tvrdnja se vrlo brzo pokazala nelogičnom, budući da Srbija ima veći broj muslimana nego neke zemlje koje su obuhvaćene mjerom. Upravo ta činjenica dodatno je oslabila vjerodostojnost iznesenih insinuacija i potaknula kritike da se javnost dovodi u zabludu.
Analiza kompletne liste država za koje je obustavljena obrada imigrantskih viza jasno pokazuje da je riječ o geografski, politički i kulturno izuzetno raznolikom skupu zemalja. Na toj listi nalaze se države iz Evrope, Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, s potpuno različitim društvenim, ekonomskim i vjerskim strukturama. Među njima su, između ostalih:
-
evropske zemlje poput Bosne i Hercegovine, Moldavije i Rusije
-
azijske države kao što su Tajland, Nepal i Mongolija
-
afričke zemlje uključujući Ganu, Senegal i Tanzaniju
-
američke države poput Brazila, Kolumbije i Haitija
Ovakav sastav liste jasno ukazuje da odluka nema selektivan karakter zasnovan na vjerskoj pripadnosti stanovništva. Naprotiv, radi se o administrativnoj mjeri koja se odnosi na procjenu socioekonomskih kriterija i sigurnosnih procedura, što je i zvanično objašnjenje američkih vlasti.
Zbog toga su se u javnosti pojavile ocjene da su tvrdnje o vezi između obustave viza i muslimanskog stanovništva neosnovane i netačne. Kritičari upozoravaju da takve insinuacije mogu izazvati nepotrebne tenzije, širiti strah i nepovjerenje, te skretati pažnju s pravih razloga donošenja ove odluke. Mediji, prema tim stavovima, imaju obavezu da informišu, a ne da nagađaju, posebno u osjetljivim temama koje se tiču međunarodnih odnosa i prava građana.
U zaključku, privremena obustava obrade imigrantskih viza za Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje dio je šire administrativne revizije koju provode Sjedinjene Američke Države, a ne mjera usmjerena protiv određenih naroda ili vjerskih zajednica. Kompletna lista pogođenih država i zvanična objašnjenja State Departmenta jasno demantuju tezu o diskriminatornoj osnovi ove odluke. Plasiranje neprovjerenih informacija, naročito uz priznanje da nisu potvrđene, dovodi u pitanje profesionalnost i odgovornost onih koji ih iznose. U vremenu pojačanih globalnih tenzija, upravo je tačnost i odmjerenost informacija ključna za očuvanje povjerenja javnosti i stabilnosti društva.
