U nedavnom obraćanju javnosti, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska i osoba koja se nalazi pod istragom bh. pravosuđa, izazvao je burne reakcije zbog ponovljenih i sve oštrijih izjava koje direktno vrijeđaju državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije i narod. Njegovi nastupi, često ocijenjeni kao skandalozni, ne prestaju izazivati zabrinutost među građanima i međunarodnim posmatračima.
Dodik je ponovo izrazio svoj stav o nepostojanju Bosne i Hercegovine kao države, tvrdeći da ona može djelovati na međunarodnom planu isključivo ako postoji konsenzus između njenih konstitutivnih naroda. Po njemu, svako drugo djelovanje predstavlja nametanje volje jednog naroda drugima, što on vidi kao glavni razlog disfunkcionalnosti zemlje.
Posebno zabrinjava Dodikovo korištenje opasne retorike, u kojoj Bošnjake isključivo naziva “muslimanima”, čime namjerno zamagljuje građansku i političku dimenziju njihovog identiteta. Takvo etiketiranje nije samo štetno, već i opasno, jer produbljuje etničke podjele i stvara atmosferu nepovjerenja među narodima BiH.
U razradi svog narativa, Dodik je naveo niz oblasti koje, po njegovom mišljenju, ukazuju na pokušaj centralizacije države:
-
Vojska BiH, koju je opisao kao “kvazi vojsku”, iako su Oružane snage BiH međunarodno priznate i funkcionalne u brojnim mirovnim misijama;
-
Finansijski sistem, za koji tvrdi da je “nametnut” i uperen protiv RS-a;
-
Sud BiH i Tužilaštvo BiH, koje vidi kao alate za razgradnju entitetske autonomije;
-
SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu), koju kritikuje kao pokušaj jačanja državne nadležnosti nauštrb entitetskih struktura.
Prema njegovim riječima, najveći neuspjeh političkog Sarajeva je to što nije u potpunosti ukinulo policiju RS-a i podredilo je zajedničkim institucijama, što on navodi kao primjer da država BiH ne funkcioniše kako treba.
Dodikova izjava se dodatno zaoštrava kada prelazi na temu međunarodnih odnosa. On tvrdi da BiH djeluje prema lažnoj slici stvarnosti koju, kako kaže, “muslimani žele predstaviti kao jedinu istinu”. U tom kontekstu, on ističe kako se pokušaji zajedničkih udžbenika i obrazovne politike koriste za stvaranje unitarne države, što on odlučno odbacuje kao neprihvatljivo.
U posebno zabrinjavajućem dijelu obraćanja, Dodik direktno komentariše građane Sarajeva, implicirajući da oni nikada nisu samostalno pregovarali, već da to u njihovo ime čine strane ambasade. Na taj način sugerira da Bošnjaci nemaju političku autonomiju i da su instrument u rukama međunarodne zajednice. Ovu tvrdnju koristi kako bi sebe predstavio kao jedinu prepreku ka uspostavljanju unitarne BiH.
U nastavku, Dodik prelazi s lokalne na širu geopolitičku sliku, dajući izjavu da “problem sa muslimanskim svijetom prijeti i Europi”. Ovaj dio njegove izjave odjeknuo je kao izuzetno opasan politički narativ, jer implicira da islamizacija predstavlja globalnu prijetnju, čime podriva vjerski suživot i dodatno unosi tenzije u već dovoljno osjetljiv politički kontekst BiH i regiona.
Njegova tvrdnja da je “islamizacija u punom jeku” predstavlja klasičan primjer islamofobnog diskursa, koji se koristi za širenje straha i opravdavanje političkih stavova koji vode ka daljoj etničkoj i ideološkoj podjeli društva prenosi pressmediabih
