Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) dobio je odgovor od Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s krivičnim prijavama koje su podnijeli protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prijave su podnesene zbog navodnog kršenja Zakona o zabrani negiranja genocida, kao i zbog pokušaja rušenja ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. U prijavama se navodi da su Dodik i Cvijanović djelovali protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti, te političko-pravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.
Prema prijavama koje je podnio IGK, Dodik i Cvijanović su donijeli ukaz kojim se u Republici Srpskoj ne priznaju izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Te izmjene zakona predviđaju krivične sankcije za negiranje genocida i drugih ratnih zločina presuđenih pred domaćim i međunarodnim sudovima. IGK je ove radnje označio kao direktno podrivanje zakonskog poretka Bosne i Hercegovine.
Međutim, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o neprovođenju istrage protiv Milorada Dodika i Željke Cvijanović. U obrazloženju odluke, Tužilaštvo je navelo da ne postoji osnovana sumnja da su navedene osobe počinile krivično djelo, što je bio razlog za obustavu postupka.
Unatoč ovakvoj odluci Tužilaštva, IGK je najavio da neće odustati od svojih nastojanja da se pravda zadovolji. Institut je odlučan u namjeri da nastavi saradnju s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine, kao i s glavnim tužiocem Milankom Kajganićem, kako bi se osigurala pravda za žrtve. IGK ističe da će i dalje voditi pravnu bitku kako bi svi ratni zločinci bili privedeni pravdi, te kako bi oni koji negiraju zločine i štite zločince bili adekvatno kažnjeni. Prema njihovim riječima, ne postoji razlika između počinilaca zločina i onih koji ih negiraju. Zločinci mogu izbjeći pravdu, ali nikada neće moći živjeti u miru i spokojstvu.
IGK je jasno stavio do znanja da će se nastaviti boriti za istinu i pravdu, naglašavajući da su na strani žrtava i da će pravda, bez obzira na sve, biti zadovoljena. Njihova odlučnost da nastave ovu bitku odražava duboku posvećenost pravdi i borbi protiv negiranja genocida i drugih zločina, što ostaje ključni cilj njihovog djelovanja.
