Izbor Donalda Trumpa za novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izazvao je različite reakcije širom svijeta, a posebnu pažnju u Bosni i Hercegovini privukao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Dodik je organizirao svečanost u Palati RS-a, gdje je pored zastave Republike Srpske istaknuta i američka zastava. Ovaj događaj označen je kao proslava Trumpove pobjede, što je izazvalo reakcije, posebno zbog američkih sankcija koje su dugo na snazi protiv Dodika. Dodik je čak izašao pred okupljene noseći crveni kačket s natpisom “Make America Great Again”, aludirajući na Trumpov simbolični slogan.
Istorijski gledano, Dodik se već dugo nalazi u specifičnom odnosu sa Sjedinjenim Državama. Sankcije koje su uvedene njemu i njegovim saradnicima tokom administracije Baracka Obame, a kasnije potvrđene i za vrijeme Trumpovog prvog mandata, imaju korijen u optužbama da je Dodik podrivao Dejtonski mirovni sporazum. Naime, američka administracija iz vremena Obame stavila je Dodika na “crnu listu”, zabranivši mu ulazak u SAD i zamrzavajući mu imovinu. Tada je Ambasada SAD-a u BiH objasnila da je Dodik prekršio zakone Bosne i Hercegovine i predstavljao značajnu prijetnju stabilnosti zemlje.
Dodik, međutim, ovo tumači kao “odmazdu gubitničke administracije” te je izrazio očekivanje da će Trump ukinuti sankcije. Dodik je tokom tog perioda čak tražio da novi predsjednik SAD-a, Trump, krivično goni tadašnju američku ambasadoricu u BiH Maureen Cormack. Tokom Trumpove inauguracije, Dodik je dobio poziv da prisustvuje događaju u Washingtonu, no zbog sankcija mu je ulazak bio zabranjen, pa su na ceremoniji prisustvovale njegova supruga Snježana Dodik i tadašnja predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović.
Trump je, suprotno Dodikovim očekivanjima, tokom svog mandata produžio američke sankcije prema osobama i organizacijama koje, prema američkom stavu, destabiliziraju Balkan. Zapadni Balkan je dugo bio predmet posebne pažnje u američkoj politici, posebno nakon raspada Jugoslavije i završetka rata u BiH. Iako je Dodik gajio nade da će Trump imati drugačiji stav prema njemu i Republici Srpskoj, Trumpova administracija nastavila je politiku koju je postavio bivši predsjednik George W. Bush, sankcionišući sve one za koje se smatra da ugrožavaju američke nacionalne interese u regiji.
- Godine 2001., Bush je donio uredbu koja je označila osobe i organizacije koje predstavljaju prijetnju stabilnosti na Balkanu.
- Ova uredba omogućila je SAD-u da blokira imovinu, zabrani ulazak u zemlju i onemogući finansijske transakcije osobama na tzv. “crnoj listi”.
- Tokom Trumpovog mandata, ova lista je ažurirana i potvrđena, uključujući Dodika među onima koji su navodno kršili mirovne sporazume i podrivali stabilnost u regiji.
Dodik je u više navrata javno izražavao svoj stav o sankcijama i svojoj ulozi u očuvanju interesa Republike Srpske. Na optužbe iz SAD-a, odgovarao je ironičnim tonom, ističući da sankcije vidi kao “pokušaj vanjskog pritiska” te da mu one, prema njegovim riječima, ne predstavljaju stvarnu prijetnju. Odluke američke administracije, kako Dodik kaže, rezultat su “jednostranih političkih stavova” i više su povezane s radom pojedinih diplomata nego sa stvarnim prijetnjama. Pominjući osobe poput Maureen Cormack i Briana Hoyt Leeja, Dodik često kritikuje američke zvaničnike, aludirajući na to da su sankcije zapravo refleksija njihovih interesa i politika, a ne rezultat nepristrasne procjene.
Osim toga, postavlja se pitanje hoće li Trump uopšte preispitati stavove SAD-a prema Balkanu, posebno kada se radi o osobama poput Dodika. Dodik se otvoreno nadao “pomilovanju” od strane Trumpa, ali iskustvo pokazuje suprotno. Sankcije su i dalje na snazi, a Trumpov drugi mandat neće nužno donijeti promjene u američkoj politici prema Zapadnom Balkanu, koja se već duže vrijeme fokusira na očuvanje stabilnosti i suvereniteta zemalja regije. Ova politika ostaje dosljedna, bez obzira na promjene u američkoj administraciji, naglašavajući opredjeljenje SAD-a da očuva mir i poredak uspostavljen nakon rata.
Američka “crna lista” osmišljena je kao mjera zaštite od osoba koje se smatraju prijetnjom po regionalnu sigurnost i stabilnost. Na ovoj listi nalaze se pojedinci i organizacije povezane s terorizmom, ratnim zločinima, te destabilizirajućim aktivnostima u zemljama Balkana. Iako Dodik smatra da njegovo ime na ovoj listi nije opravdano, američke vlasti ne pokazuju namjeru da preispitaju sankcije. Lista se redovno ažurira kroz Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC), koji djeluje u sklopu Ministarstva finansija SAD-a, čime se jasno poručuje da su prijetnje stabilnosti Zapadnog Balkana i dalje prioritet u očima američkih vlasti.
Zaključno, pitanje Dodikovih sankcija ostaje otvoreno, ali malo je vjerojatno da će Trumpov povratak u Bijelu kuću dovesti do promjene. Iskustvo pokazuje da su američke sankcije na Balkanu često rezultat dugoročnih geopolitičkih interesa, koji se ne mijenjaju olako promjenom administracije. Dodikov optimizam možda dolazi iz njegovih političkih uvjerenja, no realnost pokazuje da će politika SAD-a prema podrivanju Dejtonskog sporazuma i dalje ostati oštra i nepromijenjena.
