Analiza Izbornog Procesa u Republici Srpskoj: Sumnje i Nelogičnosti
U kontekstu nedavnih prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, lider Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, iznio je ozbiljne optužbe koje se odnose na regularnost izbornog procesa. Njegova analiza rezultata izbora, koja je izazvala veliku pažnju javnosti, otkriva brojne nelogičnosti i sumnje u transparentnost izbornog sistema. Vukanović je naglasio kako podaci s mnogih biračkih mjesta ukazuju na neobjašnjive nelogičnosti, visoku izlaznost te značajne razlike u rezultatima između kandidata, posebno između kandidata SNSD-a Siniše Karana i ostalih protukandidata, što dodatno potpiruje sumnju u regularnost izbora.
U svojoj analizi, Vukanović je iznio optužbe o organizovanoj izbornoj krađi, ističući da se sumnje posebno odnose na gradove kao što su Doboj, Zvornik i Laktaši. Prema njegovim riječima, na desetinama biračkih mjesta Karan je ostvario iznimno visoke rezultate, s preko 90% glasova, što, kako on navodi, značajno odstupa od prosječnog rezultata koji bi se očekivao u tim sredinama. Na primjer, u Doboju, gdje se tradicionalno javlja visoka konkurencija među kandidatima, rezultati su pokazali da je Karan osvojio više od 90% glasova, dok su njegovi protivkandidati zajedno teško dostigli 10%. Ovakve tvrdnje pozivaju u pitanje poštenje izbornog procesa i otvaraju prostor za daljnju analizu i istraživanje.
Sporna Biračka Mjesta
Vukanović je naveo nekoliko specifičnih biračkih mjesta koja su izazvala sumnju zbog izuzetno visokih rezultata. Na primjer, u Predjelu Donjem (Doboj), od 490 važećih listića, Karan je dobio 451 glas, dok je njegov protukandidat Branko Blanuša osvojio samo 39 glasova. Ovi rezultati su jasno ukazali na drastična odstupanja od normi, jer u normalnim okolnostima, rezultat od 90% glasova za jednog kandidata na biračkom mjestu je vrlo neuobičajen. Slični rezultati su zabilježeni i u drugim mjestima: u Snagovu (Zvornik), Karan je osvojio 372 glasa, a Blanuša samo 8; dok u Mrčevcima (Laktaši) Karan ima 454 glasa naspram 70 Blanušinog. Ove brojke ne samo da izazivaju sumnju, nego i postavljaju pitanje o mogućim nepravilnostima tokom izbornog procesa.
Osim navedenih primjera, Vukanović je istakao da je identifikovano ukupno 126 biračkih mjesta čiji su rezultati značajno odudarali od ostatka entiteta. Smatra se da su mnogi stanovnici ovih sela već godinama van zemlje, što dodatno komplikuje situaciju. Izlaznost na mjestima s visokom emigracijom trebala bi biti nerealno visoka, što se može smatrati indikativnim za moguće nepravilnosti. Na primjer, u nekoliko sela gdje je zabilježena visoka emigracija, izlaznost je bila iznad 80%, dok su u isto vrijeme druga mjesta sa sličnom demografijom imala znatno nižu izlaznost. Ovo stvara sumnju u legitimnost rezultata i ukazuje na mogućnost da su rezultati manipulirani.
Iznenađujući Rezultati
Vukanović je iznio još jedan interesantan podatak: na 71 biračkom mjestu, Karan je dobio više glasova nego Milorad Dodik, što dodatno izaziva sumnje. U opštinama gdje je zabilježen pad izlaznosti, ovi rezultati su se pokazali neobjašnjivima i ukazuju na to da bi takva pojava u normalnim okolnostima bila gotovo nemoguća. Na primjer, u opštini gdje je ukupna izlaznost pala na 55%, Karan je uspio zabilježiti više glasova nego Dodik, što je suprotno opštem trendu. Vukanović ističe da bi, u idealnim uslovima, broj takvih biračkih mjesta trebao biti mnogo manji, a ovakve anomalije dodatno komplikuju situaciju i postavljaju pitanja o legitimnosti izbornog procesa, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Poziv na Istraživanje
Vukanović je zatražio od Centralne izborne komisije BiH hitnu provjeru izbornih rezultata i kontrolu svih spornim mjesta, uključujući mogućnost provođenja grafoloških analiza. U njegovoj izjavi, naglašena je potreba za poništavanjem izbora na biračkim mjestima gdje se potvrde nepravilnosti.
Ovaj apel dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije i potrebu za transparentnošću u izbornim procesima. Takve mjere bi mogle pomoći u vraćanju povjerenja javnosti u izborne institucije, koje su u posljednje vrijeme suočene s kritikom zbog sumnji u njihovu nepristrasnost i efikasnost.
U svjetlu ovih dešavanja, važno je napomenuti da su podaci iz Doboja i Zvornika objavljeni sa značajnim zakašnjenjem, što dodatno pojačava sumnje u regularnost procesa. Ova situacija postavlja mnoga pitanja o tome kako se provode izbori u Republici Srpskoj i koja je uloga institucija zaduženih za nadzor i provođenje izbornog procesa. Da li su institucije dovoljno opremljene i motivisane da reaguju na eventualne nepravilnosti? Kako građani mogu imati povjerenja u sistem koji se suočava s ovakvim optužbama? Ova pitanja ostaju otvorena dok se čeka na reakciju nadležnih organa.
