Sjedinjene Američke Države suočavaju se s jednim od najozbiljnijih unutrašnjih političko-sigurnosnih previranja u posljednje vrijeme, a u središtu pažnje ponovo se našao Donald Trump, koji je javno zaprijetio upotrebom vojske protiv demonstranata. Njegove izjave izazvale su snažne reakcije širom zemlje, jer se tiču mogućnosti aktiviranja Zakona o pobuni (Insurrection Act), jednog od najkontroverznijih pravnih instrumenata u američkom ustavnom poretku. Povod za ovu prijetnju su višesedmični nemiri u saveznoj državi Minnesoti, naročito u Minneapolisu, gdje su protesti prerasli u nasilje nakon smrtonosnih incidenata povezanih s djelovanjem saveznih imigracionih agenata.
Trump je putem društvenih mreža poručio da će razmotriti aktiviranje Zakona o pobuni ukoliko politički lideri Minnesote, kako je naveo, ne budu poštovali zakon i ne spriječe napade na savezne agente ICE-a. Prema njegovim riječima, agenti američke imigracione službe samo izvršavaju svoje dužnosti, dok su demonstranti opisani kao profesionalni agitatori i pobunjenici. On je naglasio da bi, slijedeći primjer prethodnih predsjednika, bio spreman brzo i odlučno djelovati kako bi okončao ono što je nazvao sramotom za državu koja je nekada imala stabilan društveni poredak.
Da bi se razumjela težina ove prijetnje, važno je objasniti šta podrazumijeva Zakon o pobuni iz 1807. godine. Ovaj zakon omogućava predsjedniku SAD-a da:
-
rasporedi američku vojsku unutar granica savezne države,
-
federalizuje Nacionalnu gardu bez saglasnosti guvernera,
-
interveniše u situacijama pobune, masovnih nereda ili kada redovne institucije ne mogu provoditi zakon.
Njegova primjena je izuzetno rijetka, a posljednji značajniji slučajevi vezuju se za period borbe za desegregaciju i velike građanske nemire tokom 20. stoljeća. Upravo zbog toga, svaka najava njegove aktivacije izaziva duboku zabrinutost.
Aktuelna kriza u Minnesoti povezana je s federalnom imigracionom operacijom poznatom kao “Operation Metro Surge”, tokom koje je u ovu saveznu državu upućen veliki broj agenata ICE-a i CBP-a. Cilj operacije, prema federalnim vlastima, jeste intenziviranje hapšenja osoba bez regulisanog imigracionog statusa. Međutim, lokalni zvaničnici i dio javnosti ovu akciju doživljavaju kao nametanje sile bez saglasnosti zajednice, što je dodatno rasplamsalo nezadovoljstvo.
Protesti su poprimili nasilniji karakter nakon tragičnog događaja u Minneapolisu, kada je agent ICE-a prošle sedmice ubio 37-godišnju Renee Good. Savezna vlada iznijela je vlastitu verziju događaja, ali lokalne vlasti i porodica žrtve osporavaju te navode. Prema tvrdnjama porodice, Good uopće nije učestvovala u protestima tog dana. Video snimci koji su se pojavili u javnosti dodatno su podgrijali sumnje, jer, prema njima, njen automobil nije udario agente, a agent koji je pucao nije bio povrijeđen u trenutku incidenta, iako je kasnije zatražio medicinsku pomoć. Ove kontradikcije produbile su nepovjerenje građana prema federalnim institucijama.
Nemiri su dodatno eskalirali nakon još jednog incidenta, kada je u sjevernom Minneapolisu federalni agent ranio državljanina Venezuele tokom pokušaja hapšenja. Taj događaj je pojačao osjećaj straha, ali i bijesa među stanovništvom, koje sve češće izlazi na ulice zahtijevajući povlačenje saveznih agenata.
Reakcije lokalnih vlasti bile su izuzetno oštre. Gradonačelnik Minneapolisa Jacob Frey opisao je prisustvo velikog broja federalnih agenata kao invaziju i upozorio da takva situacija nije održiva za gradsku zajednicu. Guverner Minnesote Tim Walz također je kritikovao odgovor Washingtona, ističući da savezne vlasti dodatno destabilizuju stanje umjesto da ga smiruju. Njihove poruke bile su jasne: traže se hitan prekid operacija i odlazak ICE-a iz Minnesote.
U isto vrijeme, Trumpova prijetnja vojnom intervencijom dodatno je produbila nacionalnu polarizaciju. Kritičari upozoravaju da bi aktiviranje Zakona o pobuni predstavljalo opasnu zloupotrebu izvršne vlasti i presedan koji bi mogao biti korišten protiv mirnih demonstracija u budućnosti. S druge strane, Trumpove pristalice smatraju da su stroge mjere nužne kako bi se očuvao red i sigurnost, te da savezna vlada ima pravo intervenirati kada lokalne vlasti, po njihovom mišljenju, ne obavljaju svoj posao.
U zaključku, situacija u Minnesoti pokazuje koliko su odnosi između savezne i lokalne vlasti u SAD-u napeti i krhki. Prijetnja aktiviranjem Zakona o pobuni ne odnosi se samo na trenutne nemire, već otvara šira pitanja o granicama predsjedničke moći, pravima građana i načinu rješavanja društvenih konflikata. Kako će se ova kriza dalje razvijati zavisit će od spremnosti obje strane da pronađu rješenje koje neće dodatno gurnuti zemlju u dublju podjelu, ali i od toga hoće li prijetnje ostati na nivou retorike ili prerasti u konkretne poteze s nesagledivim posljedicama.
Izvor: SB
