- Ogromna potrošnja: Građani FBiH su u 2024. godini na igre na sreću potrošili preko 1,6 milijardi KM. Ova suma ukazuje na značajan ekonomski utjecaj kockanja, ali i na potencijalnu štetu za društvo, s obzirom na to da taj novac često dolazi iz džepova građana koji si to ne mogu priuštiti.
- Problemi s regulacijom: Iako postoje zakonske odredbe koje zabranjuju ulazak maloljetnika u kladionice i reguliraju udaljenost kladionica od škola, dr. Tarik Hodžić ističe da se te mjere često ne provode učinkovito. Kladionice su dostupne na svakom koraku, a zakonodavstvo ne pruža dovoljnu zaštitu mladima.
- Ovisnost i posljedice: Kockanje je sve više prisutno među mladima i dovodi do ozbiljnih posljedica, uključujući gubitak posla, zaduživanje, razaranje porodica i društvenu izolaciju. Ovisnost o kockanju priznata je u međunarodnoj klasifikaciji bolesti, a posljedice su duboke i složene.
- Ekonomski i socijalni aspekti: Dr. Hodžić sugerira da bi dio prihoda od igara na sreću mogao biti usmjeren na zdravstvo, školstvo ili liječenje ovisnosti, što je praksa u mnogim razvijenim zemljama. Trenutno, takve inicijative nisu prisutne u BiH na značajnoj razini.
- Nerealna očekivanja: Hodžić upozorava da kockanje nije put ka bogatstvu i da je krajnji ishod gotovo uvijek gubitak. Ova pojava je posebno izražena u siromašnijim zemljama, gdje ljudi pokušavaju riješiti svoje ekonomske probleme putem klađenja.
- Građani Federacije Bosne i Hercegovine u 2024. godini su na igre na sreću potrošili nevjerovatnih 1.622.623.024 KM, uprkos sve većim troškovima života i neizvjesnoj ekonomskoj situaciji. Ova suma jasno ilustrira opseg potrošnje na klađenje, a radi usporedbe, iznos je dovoljan za izgradnju 20 fabrika poput one koju je kompanija “Violeta” otvorila prošle godine u Grudama.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, značajan dio ovog iznosa vraćen je u vidu isplaćenih dobitaka, ukupno 1.404.616.909 KM. Ipak, ogromne razlike u potrošnji među kantonima ukazuju na regionalne specifičnosti klađenja.
Stanovnici Hercegovačko-neretvanskog kantona prednjače s potrošenih 311 miliona KM, dok su građani Tuzlanskog kantona (289 miliona KM) i Kantona Sarajevo (264 miliona KM) također značajno doprinijeli ovom ukupnom iznosu. S druge strane, najmanje su potrošili stanovnici Posavskog kantona (26 miliona KM) i Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (14 miliona KM), što je i očekivano s obzirom na broj stanovnika ovih područja.
Ovi podaci ističu potrebu za detaljnijom analizom efekata kockanja na društvo i ekonomiju, te otvaraju pitanje odgovornijeg pristupa regulaciji igara na sreću i njihove društvene uloge.
