U svojoj posljednjoj izjavi, članovi Upravnog odbora BH Novinara uputili su otvoren apel državnim institucijama Bosne i Hercegovine, tražeći hitnu reakciju na humanitarnu katastrofu koja se odvija u Pojasu Gaze. U njihovom pismu ukazuje se na sve dublje pogoršanje civilnog stanja, s posebnim fokusom na položaj lokalnih novinara koji izvještavaju iz samog epicentra tog sukoba.
U uvodu apela, BH Novinari ističu duboku solidarnost s građanima Gaze, naglašavajući da civili svakodnevno trpe zbog blokade, gladi, žeđi i nasilja. Posebnu pažnju posvećuju novinarima koji – dok svijet gleda – rizikuju svoje živote da prenesu istinu sa okupiranih područja, a sada su i oni žrtve destruktivne politike nedostatka hrane, vode i lijekova.
“Glad se koristi kao oružje”, stoji u pismu, i ta formulacija sažima surovu realnost. Uskraćivanje osnovnih životnih potrepština smatraju ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti. Lokalni novinari, suočeni s embargom stranih medijskih timova, danas su jedini aktivni svjedoci patnje u Gazi – ali su i oni silovani glađu, iscrpljeni i sve bliži kolapsu.
Iz Upravnog odbora podsjećaju i na činjenicu da su, prema podacima Međunarodne i Evropske federacije novinara (IFJ i EFJ):
-
ubijena najmanje 187 novinara i medijskih radnika
-
mnogi medijski profesionalci bili su primorani da rade u uslovima u kojima gube snagu, gube svijest i sve više gube sposobnost izvještavanja
Takve činjenice šalju jasnu poruku: nastoji se utišati istina, dok Izrael, kontrolom pristupa, guši slobodu medija i informisanja.
BH Novinari u pismu direktno kritikuju državnu suzdržanost Bosne i Hercegovine. Navode da je u vrijeme kada bi svaka moralna država trebala progovoriti i djelovati, BiH, zbog svoje ratne prošlosti u kojoj su civili bili ubijani i izgladnjivani, moralno obavezna da ne ostane nijema, pokazala bojazan umjesto hrabrosti.
U zahtjevnom tonu apela, traže od Vijeća ministara BiH da:
-
preuzme jasan, nekonfliktan stav o događajima u Gazi i prekinе upotrebu neutralnih diplomatskih formulacija;
-
zatraži suspenziju sporazuma između EU i Izraela, ukoliko se ne omogući dolazak pomoći i novinara;
-
podrži evakuaciju civila u neposrednoj opasnosti, posebno ranjivih kategorija;
-
omogući pristup medijima, uključujući neometan dolazak stranih novinara kako bi se obezbijedila sloboda izvještavanja.
Poruka kojom se apel završava jasna je i snažna: Bosna i Hercegovina treba stati na stranu istine, humanosti i međunarodnog prava – kao država koja zna šta znači biti civilna meta rata, stoji u saopćenju Upravnog odbora BH Novinara.
U zaključku, apel BH Novinara predstavlja snažan ukaz na moralnu odgovornost države i institucija, naglašavajući da je vrijeme za djelovanje – sada. Radi se o pitanju koje nadilazi politički diskurs; ovo je ljudsko pitanje, koje zahtijeva hitan odgovor i konkretne korake. Ono što je u tom trenutku najvažnije jeste pozvati na solidarnost, podržati slobodu medija i pokazati da se ne može ostati nijem na očigledne zločine i patnju nevinih.
Osim poziva na institucionalnu akciju, BH Novinari podcrtavaju širi kontekst u kojem se odvija ova tragedija – kontekst medijskog suzbijanja i sistemskog ignorisanja istine. Poseban naglasak stavljen je na ključnu ulogu medija u razotkrivanju ratnih zločina i dehumanizirajućih politika koje se sprovode nad civilima. U atmosferi potpune blokade Gaze, gdje međunarodni novinari ne mogu ući, lokalni izvještači postaju jedina veza između svijeta i stvarnosti. Njihovo postojanje i izvještavanje ne samo da omogućavaju javnosti da bude informisana, već služe i kao oblik otpora protiv pokušaja zataškavanja zločina. Međutim, kako se navodi, sve su veći izazovi i pritisci s kojima se suočavaju – od fizičke iscrpljenosti do smrti – i sve to u kontekstu međunarodne šutnje.
Pored humanitarne i novinarske dimenzije, apel BH Novinara poziva na moralno buđenje bosanskohercegovačkog društva u cjelini. Nije riječ samo o reagovanju političkih lidera, već i o aktivaciji civilnog sektora, vjerskih zajednica, akademske zajednice i građana. U vremenu kada se osnovna ljudska prava svode na luksuz, a život postaje predmet geopolitičkih kalkulacija, svaki pojedinac i svaka institucija imaju obavezu da dignu glas. Autori apela podsjećaju da je i Bosna i Hercegovina, ne tako davno, bila poprište agresije u kojoj je međunarodna zajednica zakazala – zbog čega sadašnja tišina samo dodatno boli. Upravo zbog tog historijskog iskustva, BiH ima posebnu moralnu težinu i simboličku moć da bude glas onih čija se istina pokušava ugušiti.
U konačnici, pismo BH Novinara nije samo apel vlastima, već i poziv na savjest svim onim pojedincima koji još uvijek vjeruju da novinarstvo ima misiju – da svjedoči, da upozorava i da ne dozvoli da patnja postane tiha norma. Gaza je danas ogledalo svijeta, a ono što u tom ogledalu odlučimo ignorisati, govori više o nama nego o samom sukobu. Zato je odgovornost na svima – da ne ostanu nijemi, da ne zatvore oči i da ne podlegnu ravnodušnosti. Jer ravnodušnost prema patnji, kako se jasno implicira u ovom pismu, jeste najopasnija forma saučesništva.
