Donald Trump, republikanski kandidat za predsjednika, iznio je plan za završetak sukoba u Ukrajini kroz model „zamrzavanja“ rata ukoliko pobijedi na predsjedničkim izborima, prema izvještajima Financial Timesa. Iako je Trump ranije tvrdio da bi mogao okončati rat u roku od „24 sata“, detalji o njegovim metodama tek su nedavno objavljeni. Prema informacijama iz njegovog užeg kruga, taj plan može uključivati pritisak na Ukrajinu da se odrekne nekih teritorijalnih zahtjeva i mogućnosti pridruživanja NATO-u.
U jednoj od svojih ranijih izjava, Trumpov kandidat za potpredsjednika, J.D. Vance, predložio je zamrzavanje sukoba kroz uspostavljanje autonomnih regija i demilitariziranih zona na granici između Ukrajine i Rusije, ali bez NATO članstva za Ukrajinu. Ovaj pristup bi, prema planu, mogao osigurati mir dok bi se Evropske zemlje uključile kao nadzornici mirovnog procesa, umjesto direktnog angažmana SAD-a i NATO-a.
Glavne tačke Trumpovog plana uključuju:
- Preispitivanje sporazuma iz Minska iz 2014. i 2015., koji su predviđali teritorijalnu cjelovitost Ukrajine s određenim autonomnim područjima, ali bez specificiranja sudbine Krima.
- Uvođenje mehanizma za provođenje sankcija za one koji bi prekršili novi sporazum.
- Oslanjanje na evropske zemlje kao primarne nadzornike mirovnog procesa, bez direktnog finansiranja ili učešća SAD-a u primjeni sporazuma.
Jedan od ključnih savjetnika Donalda Trumpa istaknuo je da će Evropa biti odgovorna za finansiranje ovog procesa, dok će uloga SAD-a biti minimalna. Trumpov stav je da SAD neće slati svoje vojne trupe za provođenje sporazuma, niti će direktno finansirati postizanje i očuvanje mira.
U okviru ovog plana, Trumpovi savjetnici navode da je Ukrajina trenutno u nepovoljnoj poziciji te da forsiranje dogovora ima „moralnu opravdanost“. Trump je mišljenja da trenutni predsjednik Joe Biden treba uspostaviti direktan dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao što su američki predsjednici radili sa liderima Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata. Trump smatra da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije izvodivo.
Fred Fleitz, bivši analitičar CIA-e koji je bio dio Trumpove administracije, a sada radi u Centru za američku sigurnost, podržava ideju privremenog uklanjanja pitanja NATO članstva za Ukrajinu s političke agende. On vjeruje da bi ovakva odluka mogla otvoriti prostor za pregovore s Rusijom.
Fleitzov prijedlog predviđa:
- Zamrzavanje sukoba bez ustupanja teritorija Rusiji, dok bi Ukrajina zadržala pravo na teritorijalne zahtjeve.
- Održavanje pregovora s ciljem očuvanja statusa quo do eventualne promjene na poziciji ruskog predsjednika.
Međutim, ovaj pristup ne nailazi na jednoglasnu podršku među republikanskim liderima. Mike Waltz, poznat po svojim stavovima o nacionalnoj sigurnosti, predlaže oštriji pristup, uključujući prijetnju urušavanjem ruske ekonomije kroz snižavanje cijena nafte i plina. Waltz smatra da bi SAD trebale povećati izvoz jeftinije i ekološki prihvatljivije nafte i plina kako bi izvršile pritisak na Rusiju i natjerale je na pregovore.
Iako bi ovakav pristup mogao naići na otpor saveznika poput Saudijske Arabije, koja ima značajnu ulogu u globalnom tržištu energenata, Trumpovi savjetnici tvrde da će bivši predsjednik koristiti sve ekonomske poluge kako bi pridobio Putina za pregovarački stol.
Ric Grenell, bivši ambasador u Njemačkoj i Trumpov posebni izaslanik za Balkan, smatra da je Trumpova diplomatija bila uspješna u prošlosti. On podsjeća na Abrahamove sporazume, koje je Trump postigao između Izraela i nekoliko arapskih zemalja, te vjeruje da bi isti pristup mogao funkcionirati i u slučaju Rusije i Ukrajine.
Zaključak: Plan Donalda Trumpa za završetak rata u Ukrajini temelji se na ideji „zamrzavanja“ sukoba bez teritorijalnih ustupaka, uz ulogu evropskih zemalja kao nadzornika procesa, dok bi SAD i NATO imali ograničenu ulogu. Plan uključuje elemente ekonomske i političke diplomatije, s naglaskom na minimiziranje direktnog američkog angažmana, ali i predlaže aktivne ekonomske mjere kako bi se dodatno ojačao pritisak na Rusiju. Dok Trumpova strategija izaziva različite reakcije među republikancima, njegovi savjetnici vjeruju da bi pregovarački potencijal i ekonomski utjecaj SAD-a mogli dovesti obje strane za pregovarački stol, slično kao što je to Trump ranije postigao na Bliskom istoku.