Predsjedništvo BiH imenovalo je Milana Tegeltiju prije tri mjeseca za konzula BiH u Rijeci, no iz Zagreba nikada nije došao potvrdan odgovor.
Naime, zemlja domaćin treba izdati agreman, ali u ovom slučaju radi se o izdavanju egzekvature, kojom se odobrava izabranom diplomati da uđe u državu. Ako zemlja domaćin nikad ne izda egzekvaturu, nije dužna to ni obrazlagati.
Tegeltija je na crnoj listi SAD-a zbog korupcije u pravosuđu. Trenutno je savjetnik Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta RS.
Što će se događati s Tegeltijom i kakve su daljnje procedure, za „Slobodnu Bosnu“ je pojasnio Davor Gjenero, politolog i neovisni konsultant, izvrstan poznavatelj diplomatskih procedura.
“Još 29. veljače ove godine Predsjedništvo BiH je imenovalo Milana Tegeltiju, osobu pod američkim sankcijama, za generalnog konzula u Rijeci. U Rijeci je generalni konzulat BiH formalno otvoren u kolovozu 2022, ali nije bilo imenovan generalni konzul, pa konzulat vodi Jasmin Demir, konzul gerant.
Iako su mediji u Hrvatskoj opširno pisali o odluci Predsjedništva, koju je uvjetovala članica predsjedništva iz reda srpskog naroda, i sama pod američkim sankcijama, nikakve političke reakcije nije bilo. Neki u medijima su procjenjivali da je posebno skandalozno imenovanje nacionalističkog političara pod sankcijama na dužnost u Rijeci, koja je poznata kao lijeva i liberalna sredina. Međutim, niti lokalne vlasti u Rijeci i Istri, koja je u ingerenciji ovog generalnog konzulata, nije bilo reakcija na imenovanje”, kazao je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“, te dodatno pojasnio:
“Nakon imenovanja generalnog konzula, zemlja primateljica izdaje ili ne odobrava egzekvaturu, odobrenje za rad generalnog konzula, nalik agremanu koji mora dobiti veleposlanik. O egzekvaturi odlučuje Ministarstvo vanjskih poslova, a potpisuje je Predsjednik Republike.
Vjerojatno su se u Banja Luci, kad su odlučili zbrinuti čovjeka iz Dodikove strukture u „diplomaciji”, nadali da će predsjednik Milanović „progurati” egzekvaturu. Međutim, u vrijeme parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i velikih napetosti između Predsjednika i Vlade, to jednostavno nije bilo moguće.
Vlada, pak, ne želi ponavljanje skandala kojeg već ima s repovima suradnje s Dodikom. Naime, vlasti u Hrvatskoj već imaju neugodnost s „Dodikovom firmom” Integral iz Laktaša, koja gradi spojnu brzu cestu između mosta na Savi kod Bosanske Gradiške i autoceste kod Okučana.
Integral je kao firma upletena u koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i njegovih vlasti pod američkim sankcijama i ima blokirane račune, pa je i dovršetak radova na cesti, koja je svojevrsno plaćanje duga Dodiku, zbog „kooperativnosti” pri izgradnji mosta kopno-Pelješac (Dodik je kao član Predsjedništva blokirao tužbu BiH protiv Hrvatske, koja bi onemogućila pristup europskim sredstvima), a taj je most bio ključan preduvjet da Hrvatska postane članicom Schengenske zone.
Nakon ovog „aranžmana” Vlada RH nema nikakvih „poslova” s Dodikom. Predsjednika Milanovića, međutim, dugo je s Dodikom vezalo „prijateljstvo” uvjetovano proruskim, protueuropskim, kvazisuverenističkim stavovima. Međutim, i to je prijateljstvo napuklo zbog Dodikove retorike i njegovog zalaganja za usvajanje Rezolucije o genocidu nad Srbima u Jasenovcu. Milanović je, uostalom, jedini hrvatski političar koji je reagirao na Dodikove tvrdnje o 700 tisuća ubijenih, od kojih je 500 tisuća Srba, u Jasenovcu i o kolektivnoj krivnji hrvatskog naroda, koji da se nije distancirao od jasenovačkih zločina. Vlada prema Dodiku primjenjuje strategiju koju rabi i prema Vučiću i njegovu režimu – gromoglasno ignoriranje.
Kao što ignorira Dodikove istupe, Vlada RH je očito odlučila ignorirati i zahtjev za Tegeltijinom egzekvaturom. U diplomaciji se agreman ili egzekvatura mogu odbiti formalno, navodeći razloge zašto se to čini, a mogu se odbiti i šutnjom. Kad nakon tri mjeseca od podnošenja takvog zahtjeva s druge strane ne dolazi nikakav odgovor, smatra se da država primateljica odbija dati agreman ili egzekvaturu, i tada predlagatelj povlači prijedlog. Krajem travnja ili početkom svibnja, ovisno o tome kad je nakon sjednice Predsjedništva, bosansko-hercegovačka diplomacija uputila hrvatskoj zahtjev za Tegeltijinom egzekvaturom, istekao je tromjesečni rok i sada bi bilo red da BiH povuče sporni prijedlog. Jasno je da u današnjim okolnostima nema šanse niti da Vlada uputi Predsjedniku na potpis dokument o egzekvaturi, ali sada niti da ga predsjednik Milanović potpiše,” zaključio je Gjenero.
(M.I.) zasrebrenicu
