Ustavnopravna kriza u Bosni i Hercegovini: Pregovori o EU pristupanju i ustavna pitanja
U okviru trenutnih političkih i pravnih izazova u Bosni i Hercegovini, Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH suočava se s ključnim zahtjevom Ustavnog suda BiH. Ovaj zahtjev se odnosi na Odluku o formiranju ureda te proceduru imenovanja glavnog pregovarača i njegovog zamjenika za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Ovaj predmet dolazi u pravo vrijeme, s obzirom na ubrzan proces evropskih integracija i potrebu za jasnim pravnim okvirom koji će podržati taj proces. U ovom članku, istražit ćemo duboko ukorijenjene političke, pravne i društvene aspekte ove situacije.
Zahtjev je Komisiji proslijedio predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH, Marinko Čavara, a potiče iz inicijative Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ovaj klub je, krajem 2025. godine, podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pomenute odluke. U tom zahtjevu se naglašava da je prilikom usvajanja Odluke došlo do povrede Ustava Bosne i Hercegovine, kao i relevantnih odredbi Zakona o Vijeću ministara BiH. Takva situacija otvara brojna pitanja o tome kako se ustavna prava i obaveze mogu interpretirati i primijeniti u praksi, a posebno u kontekstu pregovora o pristupanju EU.
Ustavnost Odluke o imenovanju pregovarača
Ustavni sud BiH je, u obavijesti upućenoj Parlamentarnoj skupštini, istakao važnost uloge Predstavničkog doma u ovom postupku. Naime, Predstavnički dom ima status učesnika u postupku, što dodatno komplikuje situaciju. Ustavnopravna komisija sada ima zadatak da dostavi detaljno očitovanje o svim navodima koje je SNSD iznio u svom zahtjevu. U dopisu se također naglašava da odgovor mora biti dostavljen najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema dokumenta, što naglašava hitnost cijele situacije. Ovaj rok dodatno pojačava pritisak na sve uključene strane, jer se očekuje brza reakcija koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za političku stabilnost u zemlji.
Sporna Odluka, koja je predmet preispitivanja, donijeta je s ciljem da se uredi struktura i procedura imenovanja glavnog pregovarača i njegovog zamjenika u okviru procesa pregovora o pristupanju EU. Ovaj korak je predstavljen kao ključni za jačanje funkcionalnosti pregovaračkog procesa BiH, posebno u trenutku kada je Evropska komisija otvorila novo poglavlje u odnosima s BiH i dala dodatne preporuke vezane uz institucionalne kapacitete za vođenje pristupnih pregovora. U tom kontekstu, Odluka se može posmatrati kao pokušaj da se osigura bolja koordinacija i efikasnost u pregovorima, što je od vitalnog značaja za napredak BiH na putu ka članstvu u EU.
Reakcije i posljedice
Međutim, Klub poslanika SNSD-a izražava zabrinutost da je navedena Odluka donesena bez adekvatne koordinacije s entitetima, što može ugroziti ustavne nadležnosti Republike Srpske. Ova stranka tvrdi da rješenje ne odgovara ustavno definiranoj raspodjeli nadležnosti između državnog nivoa i entiteta, naglašavajući da odluka zadire u ustavnu poziciju Republike Srpske. Ove tvrdnje izazivaju dodatne tenzije unutar političkog pejzaža BiH, gdje su ustavna pitanja često izvor sukoba između različitih nivoa vlasti. Ovakve situacije dodatno polariziraju politički prostor i otežavaju dijalog između stranaka, što može dovesti do dužeg perioda nestabilnosti.
Naredni korak u ovom postupku biće razmatranje odgovora Ustavnopravne komisije, a nakon toga će Ustavni sud, u skladu sa svojim pravilima, donijeti odluku o daljem toku postupka i validnosti zahtjeva. Ova situacija je još jedan pokazatelj složenosti političkog sistema u Bosni i Hercegovini, gdje se često prepliću pravna i politička pitanja, što može otežati napredak u procesu evropskih integracija. U tom kontekstu, važno je da sve strane postignu konsenzus kako bi se osiguralo da pregovarački proces bude u skladu s ustavnim okvirom i da se izbjegnu daljnje pravne komplikacije. Konsenzus je ključan ne samo za trenutne pregovore, već i za budućnost stabilnosti i prosperiteta zemlje.
Stoga, svi akteri moraju biti svjesni važnosti pravnog okvira za budućnost Bosne i Hercegovine, posebno s obzirom na aspiracije zemlje za članstvo u Evropskoj uniji. Ovaj izazov ne samo da zahtijeva pravnu stručnost, već i sposobnost političkog dijaloga između različitih nivoa vlasti, s ciljem izgradnje stabilnog i funkcionalnog sistema koji može odgovoriti na zahtjeve modernog društva. Uloga civilnog društva, medija i međunarodnih aktera može biti od velikog značaja u potpori ovom procesu, kako bi se osiguralo da se glasovi građana čuju i da se postigne održiv kompromis u interesu svih građana BiH.
