Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izrazio je zabrinutost zbog činjenice da kompanije iz Federacije BiH nesmetano posluju u RS-u i ostvaruju značajan profit, dok firmama iz RS-a izgleda nije dopušteno da postignu iste uspjehe u Federaciji. U intervjuu za RTRS, Dodik je izjavio da je zabrinut zbog preuzimanja primata od strane firmi iz Federacije, navodeći da će se truditi da takvo što ne bude dozvoljeno. “Kako je moguće da nijedna naša firma ne može uspjeti u Federaciji?”, upitao je Dodik, dajući do znanja da mora ozbiljno razmisliti o tim pitanjima i poduzeti odgovarajuće korake kako bi se zaštitili interesi privrede Republike Srpske.
Ova izjava dolazi nakon što je Dodik upoznao javnost s trenutnom ekonomskom situacijom u RS-u, koja je, prema njegovim riječima, stabilna i u konstantnom rastu. On je podsjetio na povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) Republike Srpske, koji je porastao s devet milijardi KM 2014. godine na 18 milijardi KM u 2024. godini, dok je dug porastao za 1,2 milijarde KM. Dodik je također naglasio da je na svaku marku duga stvoreno osam maraka ekonomije, što, prema njegovom mišljenju, pokazuje pozitivne rezultate ekonomske politike.
Dodik je takođe dotakao pitanje minimalne plaće u RS-u. On je rekao da će minimalna plaća ostati na nivou od 900 KM za jednostavne poslove, ali je najavio planove za povećanje plaća za radnike sa srednjom i visokom stručnom spremom. Za radnike sa srednjom stručnom spremom predviđeno je povećanje na 1.000 KM, dok bi radnici sa visokom stručnom spremom mogli dobiti minimalnu plaću od 1.200 KM. Dodik je napomenuo da će o ovom pitanju biti vođeni pregovori sa poslodavcima i sindikatima kako bi se postigao najbolji mogući rezultat. Takođe, sugerisao je da bi trebalo razmisliti o uvođenju diferencijacije plata, kako bi se bolje prilagodili različitim vrstama radnih mesta i stručnim kvalifikacijama.
Jedan od ključnih prijedloga koji je Dodik iznio u intervjuu bio je ukidanje poreza na garantovani dio plaće. Time bi, prema njegovim riječima, poslodavcima omogućio veći prostor za povećanje plata zaposlenih. On je takođe ukazao na razlike u poreskoj politici između RS-a i Federacije BiH, posebno u vezi s porezom na dobit. U RS-u porez na dobit iznosi osam posto, dok je u Federaciji BiH 10 posto. Ova razlika, prema Dodiku, može imati značajan utjecaj na privrednu konkurentnost između dva entiteta. Takođe, izrazio je sumnju u raspodjelu indirektnih poreza, pitajući se zašto je u RS-u prošle godine uplaćeno 410 miliona KM poreza na dobit, dok je Federaciji BiH uplaćeno više od 500 miliona KM.
S obzirom na ove razlike, Dodik je naglasio da će se u narednim mjesecima posvetiti tome da se osigura povoljniji ekonomski ambijent za preduzetnike u RS-u, kao i da će raditi na poboljšanju poslovne klime koja bi omogućila da firma iz RS-a imaju veće šanse za poslovanje u Federaciji. U tom kontekstu, naglasio je važnost ekonomske saradnje između entiteta, uz istovremeno očuvanje interesa i prava privrednih subjekata iz Republike Srpske.
Za kraj, Dodik je također komentirao sistem indirektnih poreza, naglašavajući nejednakosti koje postoje u ovom sistemu i izazivajući javnu raspravu o tome kako bi trebalo raspodijeliti prihod od ovih poreza među entitetima. Takve izjave i političke odluke mogu imati značajan utjecaj na budući razvoj privrede Republike Srpske i Federacije, ali i na opći politički okvir u BiH. Dok političari iz oba entiteta nastavljaju borbu za vlastite interese, javnost pažljivo prati ove ekonomske smjernice koje će oblikovati budućnost zemlje.
Dodikova zabrinutost zbog dominacije firmi iz Federacije u RS-u nije samo političko pitanje, već ima i ekonomske implikacije koje bi mogle oblikovati tržište i poslovne tokove u oba entiteta. Ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu interesa domaćih firmi, postoji rizik da privredna dominacija iz Federacije postane nepovoljna za ekonomski rast i razvoj Republike Srpske. U tom kontekstu, Dodik apelira na sve relevantne institucije, kako na državnom, tako i na entitetskom nivou, da pažljivo razmotre porezne politike i druge regulative koje bi mogle osigurati ravnotežu na tržištu. Takođe, važno je napomenuti da ovakve izjave mogu izazvati političke tenzije i dovesti do daljnjih podjela unutar BiH, što bi moglo negativno utjecati na međuentitetske odnose.
S obzirom na sve ove izazove, ekonomska strategija koju Dodik predlaže za RS mora biti pažljivo implementirana, uz jasnu koordinaciju sa poslodavcima, sindikacijama i ostalim relevantnim sektorima. Potrebno je stvoriti održiv model koji neće samo povećati plaće i standard radnika, već i stvoriti povoljan poslovni ambijent za domaće investitore. U tom procesu, važno je ne zaboraviti na dugoročne ekonomske ciljeve, koji uključuju diverzifikaciju privrede, smanjenje zavisnosti od nekoliko sektora, te jačanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
