Situacija u Bosni i Hercegovini dobila je novi sloj kompleksnosti nakon što je otkriveno da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) preuzelo nadležnosti koje zakonski pripadaju državnoj Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Ovaj potez izazvao je ozbiljne reakcije u institucijama države, a analitičari ga tumače kao još jedan korak u pravcu političkog razgrađivanja državnog sistema od strane vlasti u entitetu RS.
U fokusu spora nalazi se portal eUsluge, koji je MUP RS predstavio u aprilu. Građanima je omogućeno da putem ovog portala elektronski zakažu termine za podnošenje zahtjeva za izradu putnih isprava. Na prvi pogled, riječ je o modernizaciji administracije. Međutim, prema važećim zakonima – konkretno Zakonu o elektronskom potpisu i Zakonu o ličnoj karti BiH – uspostava i upravljanje sistemom digitalnog identiteta nije u nadležnosti entiteta, već isključivo u domenu državne agencije IDDEEA. To znači da je MUP RS ovom aktivnošću prekršio zakon i ušao u ingerencije koje mu ne pripadaju.
Reagovanje nije izostalo. Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH potvrdila je da je pokrenula inspekcijski nadzor nad ovim slučajem. Na osnovu predstavke koju su uputili poslanici Sabina Ćudić, Predrag Kojović i Aida Baručija, utvrđeno je nekoliko ozbiljnih nepravilnosti u djelovanju MUP-a RS.
Prema izjavama iz same Agencije, identifikovano je sljedeće:
-
MUP RS nije imao zakonsku osnovu za obradu ličnih podataka, jer prema članu 5. Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, takva obrada mora imati izričitu saglasnost nosioca podataka.
-
Građani nisu bili adekvatno informisani o načinu na koji će se njihovi podaci koristiti, niti su dali saglasnost, što predstavlja kršenje principa transparentnosti.
-
Nije imenovan službenik za zaštitu podataka, što je obaveza svake institucije koja obrađuje lične podatke.
-
Ove aktivnosti nisu prijavljene nadležnoj agenciji, što je dodatno zakonsko kršenje.
-
Tehnička i organizaciona zaštita podataka nije adekvatna, čime se stvara visok rizik od zloupotrebe podataka građana.
Ove činjenice pokreću važno pitanje – da li je u pozadini svega politički cilj? Mnogi tumače ovu akciju MUP-a RS kao dio šire strategije Milorada Dodika da postepeno smanji funkcionalnost zajedničkih državnih institucija i ojača paralelne entitetske strukture. Ovakvi potezi se sve češće pojavljuju u njegovim političkim nastupima i zakonodavnim inicijativama koje dolaze iz entitetskih organa vlasti.
MUP RS je, predstavljajući portal eUsluge, nastojao prikazati ovaj potez kao korak ka modernizaciji i digitalizaciji javne uprave. Na prezentaciji nove usluge pojavio se i ministar Siniša Karan, naglašavajući značaj “tehnološkog napretka”. Međutim, stručna i pravna zajednica upozorava da digitalizacija ne može biti izgovor za kršenje zakona i institucionalnu samovolju.
U razmatranju šire slike, nekoliko ključnih aspekata dolazi do izražaja:
-
Pitanje suvereniteta i podjela nadležnosti: Digitalni identiteti su od strateške važnosti za svaku državu i stoga ih mora kontrolisati centralna vlast.
-
Zaštita ličnih podataka građana: Neadekvatna sigurnost i netransparentna obrada podataka otvara vrata zloupotrebama i narušavanju prava na privatnost.
-
Političke implikacije: Ovakvi potezi dodatno slabe ionako krhku strukturu državne vlasti u BiH.
Ovaj slučaj ponovo pokazuje koliko je institucionalni poredak u BiH krhak i koliko je lako preći granicu između entitetske autonomije i državnog autoriteta. Reakcije institucija, posebno Agencije za zaštitu ličnih podataka, predstavljaju pokušaj da se spriječi urušavanje pravnog poretka, ali ostaje pitanje koliko će biti efikasne bez jasne i odlučne političke volje.
U konačnici, slučaj preuzimanja nadležnosti od strane MUP-a RS nad sistemom digitalnih identiteta ne može se posmatrati izolovano. To je dio šire političke dinamike, u kojoj se zakon koristi selektivno, a institucije se sve češće instrumentalizuju za ostvarenje ciljeva pojedinih političkih aktera. BiH se suočava s izazovom koji ne podrazumijeva samo pravnu borbu, već i pitanje očuvanja osnovnog koncepta države i njenog suvereniteta.
U ovom kontekstu, važnost pravovremene i odlučne reakcije svih državnih institucija, kao i međunarodne zajednice, postaje još izraženija. Ignorisanje ovakvih presedana može otvoriti vrata za buduće zloupotrebe i dodatno narušiti ionako oslabljeno povjerenje građana u sistem. Bosna i Hercegovina, kao država koja teži evropskim integracijama, mora pokazati da je sposobna da očuva pravni poredak, zaštiti prava svojih građana i očuva institucionalnu ravnotežu. Svaki pokušaj podrivanja državnih nadležnosti mora biti prepoznat, sankcionisan i spriječen – ne samo zbog trenutne situacije, već zbog dugoročne stabilnosti i funkcionalnosti same države.
