U jeku političkih previranja i dubokih institucionalnih podjela u Bosni i Hercegovini, najnovija dešavanja dodatno komplikuju ionako osjetljiv balans između entiteta i političkih aktera. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, sazvao je sastanak u Doboju, pozvavši političke predstavnike iz cijele BiH, uključujući i one iz Federacije BiH i opozicione lidere iz Republike Srpske. Međutim, sastanak je ostao bez prisustva većine pozvanih, te se praktično i nije dogodio. Ipak, Dodik se odlučio obratiti javnosti, tvrdeći da je i takav ishod – upravo ono što su njegovi saradnici i on željeli.
Politička poruka izostanka
U svom obraćanju, Dodik je naglasio da izostanak pozvanih nije poraz njegove inicijative, već indikator političkog odnosa prema RS. Kako je rekao, “oni koji se nisu pojavili, ne poštuju teritorijalni integritet BiH”, implicirajući da ignorisanje dijaloga vodi dubljoj političkoj izolaciji. Pokušaj da se razgovara i dođe do zajedničkog rješenja, po njegovim riječima, nije bio samo formalnost, već inicijativa kojoj su prethodili jasni pozivi i dostava prijedloga deklaracije svim političkim akterima.
U tom kontekstu, Dodik je:
-
Odbacio ideju da je sastanak bio neuspješan,
-
Optužio druge za ignorisanje političkog dijaloga,
-
Istakao da se u BiH pokušava nametnuti politički diktat putem institucija,
-
Ukazao na štetnost intervencija međunarodnog faktora, konkretno Christiana Schmidta, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika.
Institucionalna kriza i optužbe
Predsjednik RS je posebno istakao da ustavno-pravna kriza u BiH nije posljedica postupaka Republike Srpske, već rezultat onoga što on naziva instrumentalizacijom pravosudnih institucija, prije svega Suda BiH, Tužilaštva BiH, i SIPA-e, uz podršku međunarodne zajednice. Dodik tvrdi da se putem tih institucija pokušava izvršiti centralizacija i dominacija nad srpskim i hrvatskim narodom, čime se stvara osjećaj poniženosti i isključenosti.
Govoreći o konkretnim problemima u funkcionisanju države, Dodik je ukazao na:
-
Neefikasnost Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara,
-
Rastuću polarizaciju između naroda u BiH,
-
Dominaciju bošnjačke političke elite,
-
Nepostojanje konsenzusa o ključnim ustavnim pitanjima.
Također je istakao da Srbi nisu spremni pristati na političku marginalizaciju i da žele samo ono što je ustavno zagarantovano. U njegovim riječima, “ako se RS vrati svom ustavnom položaju, neće biti problema da ostane u sastavu BiH.”
Osvrt na međunarodnu zajednicu
Poseban fokus u svom obraćanju Dodik je dao međunarodnoj politici, referirajući se na posljednju sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Prema njegovoj interpretaciji, države poput Rusije i Kine sve više razumiju poziciju Republike Srpske, dok SAD, Velika Britanija i Francuska zadržavaju negativan odnos prema RS, temeljen – kako on tvrdi – na “lažnim informacijama”.
Govoreći o ovoj tematici, Dodik je:
-
Naglasio prisustvo “značajnih prijatelja” kao što su Rusija i Kina,
-
Tvrdi da je boravak u Moskvi potvrdio podršku tim državama,
-
Istakao da Amerika zauzima neutralniji stav nego ranije,
-
Kritikovao jednostranu podršku Schmidtu od strane zapadnih sila.
Kritike, optužbe i uvrede
Dodikovo obraćanje nije ostalo bez kontroverznih i provokativnih izjava. Posebno je oštar bio prema predstavnicima bošnjačkog naroda, koje je optužio za neozbiljan pristup i za kreiranje isključivog narativa. Rekao je da “bošnjački političari ne znaju ništa drugo nego da blebeću”, a naglasio je i kako je neprihvatljivo da bilo ko govori u ime cijele države bez prethodnog dogovora sa drugim narodima prenosi hayat
