Obje slike su nove, vlastite AI ilustracije ustavne rasprave i ravnopravnosti građana. Ne prikazuju stvarnu sjednicu, usvojeni dokument niti autentičnu fotografiju zgrade.
Najava Milorada Dodika o novom ustavu Republike Srpske ponovo je otvorila pitanje koje se ne može riješiti političkom porukom: koliko entitet može mijenjati vlastito uređenje, a da ostane unutar Ustava Bosne i Hercegovine? U središtu rasprave su nadležnosti Vijeća naroda, zaštita konstitutivnih naroda i stvarni učinak promjena na građane.
Reforma je moguća, ali zaštita mora ostati
Nedim Ademović i Milko Grmuša govorili su o ovoj temi u emisiji Plenum Federalne televizije 22. oktobra. Njihove ocjene ponovo je prenio Raport 23. oktobra. Riječ je o raspravi o najavama, a ne potvrdi da je novi ustav već usvojen ili stupio na snagu.
Ademović smatra da se Vijeće naroda može preurediti, ali da mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa ne može jednostavno nestati dok ustavno uređenje počiva na konstitutivnosti naroda. Istovremeno upozorava na zloupotrebu tog mehanizma za blokiranje odluka koje s vitalnim interesom nemaju stvarnu vezu.
Grmuša prednost daje izmjenama postojećeg ustava kroz amandmane. Njegova poruka je da prije konačnih ocjena treba vidjeti konkretan prijedlog. Obojica raspravu povezuju s pravima građana i funkcionisanjem institucija, umjesto samo s preraspodjelom političke moći.
Šta zaista propisuje Ustav BiH
Važeći državni ustavni tekst daje polazište za procjenu svake buduće promjene. Član III/3.b obavezuje entitete i njihove niže jedinice da u potpunosti poštuju Ustav BiH. Njegove odredbe imaju prednost nad nesaglasnim odredbama entitetskih ustava i zakona, a obavezno je i postupanje prema odlukama državnih institucija.
To znači da naziv novog akta sam po sebi ne mijenja odnos pravnih nivoa. Entitetski ustav, bez obzira je li izmijenjen amandmanima ili zamijenjen novim tekstom, ne može političkom voljom postati iznad državnog ustava. Ovo je objašnjenje ustavne hijerarhije, a ne unaprijed donesena ocjena prijedloga koji još treba pročitati.
Ustavni sud BiH, prema članu VI, odlučuje i o saglasnosti odredbi entitetskih ustava i zakona s Ustavom BiH. Njegove odluke su konačne i obavezujuće. Ustav također nalaže zaštitu ljudskih prava i neposrednu primjenu Evropske konvencije, uz njenu prednost nad drugim zakonima.
Zašto je važan raniji predmet U-5/98
Rasprava ima i provjerljiv historijski okvir. U spisima predmeta U-5/98 zabilježeno je da je Alija Izetbegović zahtjevom od 12. februara 1998. pokrenuo ocjenu saglasnosti entitetskih ustava s državnim ustavom. Naknadne djelimične odluke pokazuju da odnos tih akata nije samo politička tema nego i predmet konkretne sudske kontrole.
Taj historijski podatak ne treba poistovjećivati s novom odlukom o današnjim najavama. Raniji predmet objašnjava kako se ustavna pitanja pravno razmatraju; ne daje dozvolu da se bez teksta i postupka unaprijed proglasi ishod svakog budućeg spora.
U sudskim spisima navedena je i dopuna zahtjeva od 30. marta 1998. godine. Predmet je obuhvatio ustave oba entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. To podsjeća da obaveza usklađenosti nije rezervisana za jedan dio zemlje: ista hijerarhija važi za oba entitetska poretka. Današnju javnu raspravu zato treba voditi prema jednakom pravnom mjerilu, uz odvojenu provjeru svake konkretne odredbe.
Četiri pitanja koja javnost treba postaviti
Prvo je pitanje sadržaja: koje se tačno odredbe mijenjaju? Najava o glavnom gradu nije isto što i izmjena zaštite naroda ili prava pojedinaca. Te teme zahtijevaju odvojeno čitanje, jasna obrazloženja i dostupnost prijedloga javnosti.
Drugo je pitanje učinka: hoće li građani lakše ostvarivati prava ili će se samo promijeniti raspored nadležnosti? Treće je postupak usvajanja i mogućnost stvarnog učešća javnosti. Četvrto je usklađenost svake odredbe s višim ustavnim pravilima.
Takva pitanja omogućavaju praćenje rasprave bez prihvatanja najava kao već svršenog posla. Medijski naslov ne zamjenjuje tekst prijedloga, a podrška ili protivljenje pojedinom političaru ne mogu biti jedino mjerilo pravne ocjene. Za javnost je korisnije znati šta promjena konkretno donosi nego koliko je glasno predstavljena.
Izvor: Federalna televizija – Plenum, Raport, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine
